UTICAJ TROŠENJA GUMA NA OKOLIŠ

Guma pripada porodici plastike i u obliku abrazije od automobilskih guma, procjenjuje se da samo u Njemačkoj čini jednu trećinu svih emisija mikroplastike. Čestice od abrazije guma, od kojih je većina veća od 50 µm, vrlo su grube, pa čak i u obliku čestica u zraku, ne prodiru duboko u ljudski disajni sistem. Ipak, količinu abrazije guma koju emituje cestovni saobraćaj treba održavati što je moguće nižom kako bi se štetni učinci na žiivotnu sredinu, prvenstveno vodeni okoliš  i tlo sveli na najmanju moguću mjeru,  a samim tim u konačnici i na ljudska bića.

BIHAMK je u saradnji sa njemačkim auto-klubom ADAC po prvi put proveo opsežnu studiju kako bi ilustrirao i procijenio uticaj abrazije guma na okoliš, za različite modele i u različitim dimenzijama guma. Istodobno je provedena analiza kako bi se utvrdilo mogu li ekološki prihvatljive gume biti i sigurne.

Niska habanja guma i sigurne vozne karakteristike:
Michelin pokazuje kako se to radi

Analiza podataka o habanju gotovo 100 modela ljetnih i zimskih guma različitih tipičnih veličina guma pokazuje jasan rezultat: u gotovo svakoj veličini guma postoje modeli guma s niskim habanjem i sigurnim voznim karakteristikama.

Marka Michelin ističe se na posebno pozitivan način. U gotovo svakoj testiranoj veličini gume, Michelin model ima veoma nizak novo habanja guma, a istovremeno se dobro ponaša u kategorijama važnim za sigurnost. Marka Vredestein također impresionira niskim vrijednostima habanja i pretežno dobrim voznim karakteristikama.

Analiza abrazije guma 15 proizvođača guma otkriva da je Michelin, s prosječnom habanjem guma od samo 90 g na 1000 km, daleko ispred konkurencije. Pozitivan aspekt je to što testirane Michelinove gume dosljedno postižu dobre do zadovoljavajuće rezultate u kategoriji sigurnosti uprkos niskom habanju.

I Vredestein pokazuje zapanjujuće nizak nivo habanja gume od samo 100 g na 1000 km sa svojom posljednjom generacijom guma. Međutim, za razliku od Michelina, sigurnosne karakteristike nizozemskog proizvođača guma nisu u potpunosti uvjerljive u svim veličinama. Iako je Vredestein već na pravom putu za proizvodnju ekološki prihvatljivih i sigurnih guma, još uvijek ne pokazuje dosljedno dobre performanse u nekoliko različitih veličina guma.

Na trećem mjestu, također s još uvijek respektabilnim prosječnim habanjem od 109g/1.000 km je Goodyear. Sa svojim Efficient Grip Performance 2 posebno, čini se da je Goodyear napravio kvantni skok u pogledu ekološki prihvatljivih guma, kao što pokazuje test ljetnih guma 2021. u veličini gume 205/55 R16.

S druge strane, tri su vrhunska proizvođača – Pirelli, Bridgestone i Continental – koji moraju puno nadoknaditi kada je u pitanju habanje guma. Čini se da Pirelli posebno nije prepoznao ekološku važnost habanja guma – a to se ne može nadoknaditi iznadprosječnim performansama

Pirellijevih guma na suhim cestama. Bolja ravnoteža između performansi guma i zaštite okoliša svakako bi bila poželjna.

Zaključak: Neki proizvođači guma već su prepoznali da nisko habanje guma dobiva na važnosti – jer to ne samo da štiti okoliš, već i novčanik vozača jer gume traju duže s istom novom dubinom profila.

Procjena podataka

Gubitak težine guma, zavisno od različitih veličina guma, prikazan je na sljedećem grafikonu.

Ocjenjivane su tri ljetne i tri zimske veličine guma iz prethodnih testnih godina (2019.-2021.), kao i jedna veličina guma za sve sezone (iz 2016.). Ažurnija mjerenja habanja guma za sva godišnja doba trenutno nisu dostupna. Stoga se u trenutnoj generaciji ovih guma ne može zaključiti da li postoje i sigurne gume s niskim habanjem za gume za sva godišnja doba. Međutim, analiza pokazuje da je habanje guma za cjelogodišnje gume na sličnoj razini kao kod ljetnih i zimskih guma iste veličine.

Procjena abrazije gume otkriva sljedeće:

• U prosjeku, habanje gume na vozilu iznosi oko 120 g na 1.000 km.
• Nema razlika u habanju guma između ljetnih, zimskih i cjelogodišnjih guma. Postoji tendencija da je habanje guma nešto manje na ljetnim gumama nego na usporedivim zimskim gumama.
• U gotovo svim testiranim veličinama guma možete pronaći gume koje postižu nisko habanje guma od < 100 g na 1000 km.
• Jedini izuzetak je ljetna guma dimenzija 225/40 R18. U ovoj veličini, modeli trkaćih guma dobili su posebnu pažnju na testovima te je zaključeno da svi imaju natprosječno habanje guma.
• Upadljiva je i ljetna guma dimenzija 195/65 R15. U ovoj veličini, gumama dizajniranim za kompaktna vozila i kombije, habanje guma je općenito na vrlo povišenom nivou. Ima li ova veličina gume nedostatke u dizajnu ili proizvođači koriste zastarjelu tehnologiju guma, nešto je što nije konačno razjašnjeno.
• Posebno se ističe veličina gume 185/65 R15. U ovoj veličini gume, koja je prikladna za male automobile, postoji mnogo modela čija je vrijednost habanja guma značajno manja od 100 g/1000 km, posebno među ljetnim gumama.
• Guma s najmanjom vrijednošću habanja je Michelin Cross Climate+ u veličini 185/65 R15 (58 g/1.000 km). Cross Climate+ pokazuje ono što je danas tehnički izvodivo i istovremeno nudi potrebne sigurnosne karakteristike.
• Na suprotnom kraju ljestvice je Bridgestone Blizzak LM005 u veličini 195/65 R15, koji proizvodi oko 171 g abrazije gume na 1000 km.
Studija korelacije između abrazije gume i performansi gume otkriva sljedeće zaključke:
• Postoje modeli guma u svim veličinama koji imaju nisko habanje u kombinaciji s dobrom sigurnošću u vožnji.
• Gume s niskim habanjem ne dovode nužno do povećanog rizika od akvaplaninga, jer karakteristike akvaplaninga u potpunosti ovise o dizajnu i dubini profila, a ne o smjesi gume.
• U slučaju zimskih guma, vidljivo je da gume s niskim habanjem imaju tendenciju da daju lošije performanse na snijegu. Međutim, postoje gume koje pružaju prihvatljive performanse na snijegu s niskim habanjem.
• Posebno u slučaju trkaćih guma i takozvanih guma ultra-visokih performansi (UHP), čini se da se fokus često stavlja samo na stabilnost visokih performansi na suhim cestama. Abrazija guma koja je povezana s tim rijetko je u fokusu mnogih proizvođača. Iznadprosječne performanse guma na suhim cestama, međutim, ne pružaju nikakve dodatne sigurnosne prednosti u normalnoj vožnji, budući da je granični raspon izuzetno visok.

Abrazija guma kao plastika u okolišu

Plastični otpad u okolišu i u okeanima sve je veći problem naše civilizacije. Čestice plastike mogu se naći u tlu, u vodi za piće, pa čak i u zraku koji udišemo. To također predstavlja sve veći rizik za ljudsko zdravlje.

Abrazija se događa tokom prijenosa snage na dodirnoj površini između gume, površine ceste i prljavštine koja leži na površini ceste (npr. ostaci lišća, napuhano tlo s poljoprivrednog zemljišta, pijesak, voda itd.). Čestice abrazije stoga se ne sastoje od čistog trošenja guma, već su konglomerat različitih tvari. Tehnički izraz "TRWP" (guma i čestice trošenja na cesti) bolje odražava složeni sastav od izraza "trošenje guma".

Veličina čestica istrošenosti gume određuje gdje se one u prosotru nalaze. Čestice promjera manjeg od 10 µm, koje pripadaju PM10 kao fina prašina, mogu lebdjeti u zraku satima ili danima, prenose se na velike udaljenosti i također se mogu udahnuti. Čestice veće od 10 µm brzo padaju iz zraka i talože se na cesti ili u njenoj neposrednoj blizini.

Raspodjela veličina ovih uzoraka, prikazana na slici, pokazuje da samo vrlo mali udio abrazije gume ima promjer ispod 10 µm. U česticama u zraku analiziranim u projektu, udio materijala za gume (sintetička guma SBR) kretao se od 2 do 13%.

Samo mali dio abrazije guma ostaje u atmosferi duži vremenski period i utiče na ljude kroz zrak koji udišu. U poređenju s inhalacijskom frakcijom čestica (PM10 i PM2,5 promjera ispod 10 µm, odnosno ispod 2,5 µm), čestice abrazije guma vrlo su grube i ne prodiru duboko u respiratorni sistem ljudi. Najveći dio habanja guma i ceste ostaje na kolovozu ili u neposrednoj blizini ceste, a preko padavina dospjevaju do tla i voda, a samim tim i do ljudi.

Savjeti za potrošače

Vozači koji su često u vozilu i prelaze dosta kilometara trebali bi kupovati gume s niskim nivoom habanja – to ne samo da štedi novac, već štiti i okoliš

• Ljetne/zimske gume treba mijenjati prema godišnjem dobu kako ne bi ispale iz odgovarajućeg temperaturnog prozora i tako nepotrebno povećale trošenje

• Pritisak u gumama treba redovno provjeravati. Nedovoljan pritisak može povećati trošenje jednako kao i prepuhana guma.

• Postavke osovine treba provjeravati redovno u specijaliziranoj radionici za popravak, najkasnije kada se primijeti neravnomjerno trošenje gume.

• Ravnomjeran i proaktivan stil vožnje ne samo da osigurava nisku potrošnju goriva, već i smanjuje istrošenost guma.

Faktori koji utiču na habanje guma

Trošenje guma u svakodnevnoj vožnji uzrokovano je načinom upravljanja i vožnje automobila. Stil vožnje koji štedi gorivo osigurava također i manje trošenje guma:

» Topografija: vožnja u planinskim područjima povećava abraziju guma
» Površina za vožnju: habanje gume na betonskoj površini značajno je veće nego na asfaltu
» Vremenski uslovi: vlažnije cestovne površine uzrokuju povećano habanje gume
» Temperatura zraka: veće temperature povećavaju trošenje gume
» Težina vozila: što je vozilo teže, veća je potrošnja gume
» Postavka osovine: sportska šasija povećava potrošnju guma
» Karakteristike motora: veći okretni moment povećava habanje guma
» Brzina vožnje: veća brzina uzrokuje povećano trošenje guma
» Stil vožnje: Proaktivni, stil sa niskom potrošnjom goriva umanjuje habanje guma

Ostaci proizvodnje na površini gume

Neki fabrički ostaci mogu se naći na gaznom sloju nekih guma kada su potpuno nove. Ove fine gumene niti nemaju tehničke koristi za performanse guma, a ostaci gume dovode do povećanog trošenja guma tokom prvih kilometara vožnje s novim gumama. Ovo je nepotrebna opasnost za okoliš koju bi proizvođač gume mogao lako otkloniti dodatnim proizvodnim korakom ili odgovarajućim proizvodnim postupcima. Nedostatak ostataka proizvodnje stoga nije samo kvalitetna karakteristika novih guma, već smanjuje nepotreban uticaj na okoliš uzrokovan habanjem gumenih niti.