Vožnja noću

Osvjetljenje koje daju oborena ili velika svjetla su neuporediva sa dnevnim svjetlom, te se noću širina vidnog polja sužava, pogoršava se oštrina vida, jasnoća i brzina opažanja. Obzirom da su sposobnosti vida i mogućnosti uočavanja i prepoznavanja smanjene, vožnja noću postaje zamorna i opasna i zahtijeva od vozača znanje, iskustvo i umijeće prilagođavanja na otežane uvjete uočavanja. Pri vožnji noću povećava se psihičko i fizičko opterećenje koje negativno utiče na vrijeme reagovanja, koje se u takvim uvjetima po pravilu produžava.

Tokom vožnje noću vozač otežano, a ponekad pogrešno procjenjuje brzinu i razmak do vozila koja nailaze iz suprotnog smjera, što može uzrokovati pogrešne procjene prilikom preticanja, obilaženja ili mimoilaženja. Ne treba zanemariti ni mogućnost da vozač vozila iz suprotnog smjera ima poteškoća sa sposobnošću vida. Cesta pokrivena vodom, kišom, snijegom ili ledom predstavlja dodatnu opasnost i povećan rizik od prometne nezgode.

Vožnja noću može biti problematična i jako naporna ljudima koji imaju problema sa vidom. Dioptrija, astigmatizam ili slična ograničenja vida noću, a pogotovo u sumrak znatno ograničavaju vozača. Ako pripadate toj skupini vozača pokušajte izbjegavati putovanja noću.

Jedna od opasnosti prilikom vožnje noću jeste pojava zasljepljenja, koje se javlja ako gledate u svjetla vozila koje vam dolazi u susret. Jak i dugotrajan učinak zaslijepljenosti dovodi do opasnosti. Zaslijepljenost je još veća kada je cesta mokra što dodatno smanjuje vidljivost. Stoga, ne smijete gledati u svjetla vozila koja vam dolaze iz suprotnog smjera. Pogled treba usmjeriti prema desnoj ivici kolovoza (ivičnoj liniji), smanjiti brzinu vožnje i ako je potrebno zaustaviti vozilo u svojoj saobraćajnoj traci.

Za vrijeme vožnje noću, vidno polje se bitno smanjuje. Vidljivost ispred vozila je ograničena dužinom svjetlosnog snopa kratkih ili dugih svjetala. Dok vozite s dugim svjetlima vidno polje vam je ograničeno na oko 100 metara (dužina svjetlosnog snopa dugih svjetala), a kada umjesto dugih uključite kratka svjetla vidno polje se smanjuje na 40 do 80 metara. U tim uvjetima uvijek se mora računati s mimoilaženjem ili nailaskom na pješake ili bicikliste koji se slabo uočavaju, zaustavljenim vozilima koja nisu osvijetljena, traktorima i zaprežnim vozilima.

Za uočavanje drugih učesnika u saobraćaju noću može vam pomoći svjetlosni snop dugih svjetala vozila koje dolazi u susret. Tako vidite obris pješaka ili određene predmete na cesti. Ipak povećajte pažnju i smanjite brzinu.
Vrijeme reagovanja vozača prilikom noćne vožnje se produžava zbog akomodacije (prilagođavanja) oka na stalnu izmjenu svjetla i tame. Tom vremenu treba pridodati vrijeme prilagođavanja oka na stalno premještanje tačke fiksacije (oštrina vida). Sve to predstavlja dužinu vremena potrebnog za reagovanje i iznosi između dvije i dvije i po sekunde, ali je za svakog vozača drugačije (zakašnjelo reagovanje u odnosu na prosječno vrijeme reagovanja).

Glavni preduvjet za sigurnu vožnju noću je održavanje dobre vidljivosti vozila. Držite čista vjetrobranska stakla, pogotovo ako pada kiša, ili se na staklo, tokom vožnje lijepe kukci. Ne pušite dok vozite. Treba voziti bliže središnjoj razdjelnoj liniji na kolovozu, a izbjegavati vožnju uz desnu, ivičnu liniju kolovoza, ne ometati i ne zasljepljivati dugim svjetlima vozača vozila iz suprotnog smjera, pratiti smjerokazne stubiće pokraj ceste i ponašati se u skladu sa značenjem saobraćajnih znakova.

Pri zaustavljanju vozila, uvijek treba ostaviti upaljena kratka svjetla. U slučaju kvara na vozilu treba uključiti sve pokazivače smjera i postaviti sigurnosni trokut što dalje od vozila na vidnom mjestu i po mogućnosti ga osvijetliti. Vozač uvijek mora biti svjestan okolnosti i mogućih opasnosti, voziti s povećanim oprezom, prilagođenom brzinom uvjetima na cesti i biti spreman izbjeći moguće opasnosti. Za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila po pravilu, upotrebljava duga svjetla. Vožnja sa dugim svjetlima ne smije zasljepljivati vozača vozila koje se kreće ispred ili vozača vozila iz suprotnog smjera.

Vozač je umjesto dugih dužan upotrebljavati kratka svjetla:

-prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozača koje mu dolazi u susret, kad vozač tog vozila uključi kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 metara,
-za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvom položaju da dugim svjetlima svog vozila zasljepljuje vozača vozila ispred sebe,
-dok vozilom prolazi pored kolone ili povorke pješaka,
-kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pored plovnog puta ili pored željezničke ili tramvajske pruge – u susret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće p šinama,
-kad naiđe na stoku te ostale domaće ili divlje životinje.

Po magli vozač vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno. Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo po magli. Kada sustignete vozilo, morate upaliti kratka svjetla da ne ometate vozača ispred vas (zasljepljuje vozača u njegovom ogledalu). Ako sustignete teretne automobile i autobuse, kratka svjetla upotrijebite mnogo ranije (zbog veće površine vozačkih ogledala). U trenutku kada započinjete preticanje pa sve dok ne dođete usporedno s vozilom koje pretičete, koristite kratka svjetla. Za to vrijeme vozač kojeg pretičete, ima duga svjetla. U ravni s vozilom kojeg pretičete upalite duga svjetla, tako istovremeno upaljena duga svjetla oba vozila omogućuju vam da otkrijete zapreku na desnoj ill lijevoj strani ceste. Kada prođete sporije vozilo, nastavite vožnju s dugim svjetlima, a vozač kojeg ste pretekli mora upaliti kratka svjetla. Kada vas neko pretiče trebate mu pomoći da što brže i sigurnije obavi tu radnju. Vozite s dugim svjetlima što je duže moguće. Sve dok vas vozač pretiče ne vidi jasno naprijed s vaše lijeve strane, a vaša duga svjetla osvijetlit će mu put preticanja.

Navedeno ne znači kako bi noćnu vožnju trebalo izbjegavati. Naprotiv, vožnja noću može biti i vrlo ugodna, sve dok poštujete ograničenja koja vam takvi uvjeti nameću. I još jedan savjet: redovno kontrolišite svoj vid, posebno ukoliko često ili dugo vozite noću.