Kako i kada sigurno preticati

Stoga donošenju odluke o preticanju mora prethoditi vaše promišljanje o svim elementima za sigurno izvođenje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, položaj ostalih učesnika u saobraćaju, njihova brzina i namjera, tehničke mogućnosti vozila, važeća saobraćajna pravila, saobraćajni znakovi… U svemu tome vozač mora poštivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove lične procjene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogućnosti racionalizacije postupaka.

Prema propisima, preticanje vozač smije vršiti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.  Preticanje vrši se s lijeve strane. Preticanje se mora vršiti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom položaju i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo. Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo može se preticati s desne strane ako između njega i desne ivice kolovoza postoji saobraćajna traka.

Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici vozač smije preticati:

-vozilo koje skreće ulijevo, a pretiče se s desne strane vozilo koje skreće udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraćaj -vozila iz suprotnog smjera;
-vozilo koje se kreće na cesti s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraćaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima koje daje ovlašteno lice.

Neposredno ispred i na prelazu puta preko željezničke ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika vozač smije preticati drugo vozilo kad je saobraćaj na tom prijelazu regulisan uređajima za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova.

Vozač ne smije preticati kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u saobraćaju ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge učesnike u saobraćaju, odnosno tamo gdje je to saobraćajnim znakom posebno zabranjeno. Pri planiranju preticanja odnosno prije nego što krene u preticanje vozač mora utvrditi ima li uvjeta za sigurno izvođenje te radnje s vozilom: je li preticanje dopušteno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preticanje, kolika je dužina preglednosti ceste, kolika je potrebna dužina puta preticanja,kojom brzinom vozi vozilo ispred vas, može li se dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se može preticati i ugrožavaju li se vozila iz suprotnog smjera. Najprije treba promisliti ima li uopšte svrhe razmišljati o preticanju, nakon toga utvrditi kakva je preglednost i vidljivost te širina ceste, zatim provjeriti namjeru vozača koji se kreće iza njega, a onda slijede tri najteže, kritične provjere.

-Prvom provjerom treba utvrditi ne namjerava li vozač ispred njega preticati, obilaziti ili skretati. 

-Drugom provjerom treba utvrditi je li slobodna saobraćajna traka za saobraćaj iz suprotnog smjera na dovoljnoj udaljenosti. 

-Trećom provjerom vozač se mora uvjeriti može li nakon preticanja ponovo zauzeti položaj u saobraćajnoj traci kojom se kretao prije preticanja. 

Tek ako tada utvrdi kako su zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti, započinje s preticanjem.

Kada se vozač uvjerio da je preticanje sigurno i odlučio preticati, mora:
-gledati daleko ispred i procijeniti brzinu,
-uključiti lijevi pokazivač smjera,
-pomaknuti se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred,
-provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preticati ili skretati ulijevo,
-prema potrebi, upozoriti vozača vozila ispred o namjeri preticanja,
-u nižem stepenu prijenosa povećati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobraćajnu traku,
-ubrzati vozilo i promijeniti u viši stepen prijenosa kada se nađe uporedno s vozilom koje pretiče, vodeći računa o brzini,
-paziti na pravilan bočni razmak i na vozila iz suprotnog smjera,
-kada na unutarnjem ogledalu ugleda vozilo koje pretiče, u blagom luku se mora vratiti u desnu saobraćajnu traku,
-pri povratku isključiti lijevi pokazivač smjera (desni nije obavezno uključivati osim ako to uvjeti sigurnosti nalažu).

Ako se u međuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogrešno procijeni potrebna dužina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, uključiti desni pokazivač smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati i strpljivo čekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograničavaju preglednost, smanjen je bočni razmak, povećava se vrijeme i put preticanja. Zato vozač treba preticati samo ako je uvjeren da to može sigurno obaviti. Ne riskirajte, ne pretičite ako niste sigurni u povoljan ishod. Ništa nećete dobiti na vremenu vožnje, samo stres i napetost bez potrebe.  Svu složenost i opasnost preticanja vozač može izbjeći ako prethodno učini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uopće svrhe krenuti u preticanje.