UNAPRIJEDITI SISTEM ZAŠTITE OD PODLIJETANJA VOZILA
Testovi
Stalna težnja za povećanjem sigurnosti prometa dovodi do značajnih tehnoloških postignuća na polju sistema aktivne i pasivne sigurnosti vozila kao i unaprijeđenje konstrukcije vozila. Istraživanja su pokazala da teške čak i fatalne povrede nastaju u slučaju zadnjeg udara u teretno ili priključno vozilo uprkos činjenici da je zakonski obavezna zaštita od zadnjeg podlijetanja kod teretnih i priključnih vozila preko 3,5 tone najveće dozvoljene mase. EU direktiva 70/221/EEC propisuje obavezujući sistem zaštite od zadnjeg podlijetanja kod teretnih i priključnih vozila, ali prometne nezgode sa teško ozlijeđenim ili sa smrtno stradalim osobama su čest slučaj na cestama u EU.
Slika1 – Prometna nezgoda uslijed naleta vozila na stražnji kraj teretnog vozila
Statistika pokazuje da je rizik od nastanka težih ozlijeda kod sudara putničkog vozila i teretnog vozila više od tri puta veća nego u slučaju sudara dva putnička vozila, te je samim tim potrebno poboljšati sadašnje sisteme zaštite koji se ugrađuju na vozila. VC - Compact studija koja je financirana od strane Europske komisije pokazala je da unaprijeđeni sistem zaštite od zadnjeg podlijetanja kod teretnih vozila u slučaju nalijetanja putničkog vozila može smanjiti za 57% fatalne ozlijede, a teške ozlijede čak za 67%. Ovo je moguće realizovati uz vrlo skromna ulaganje od 100 € po teretnog vozilu u toku proizvodnje.
Osnovni razlog za povećanu opasnost od nanošenja povreda u slučaju zadnjeg naleta putničkog vozila na teretno je slaba veza zaštitnika od podlijetanja, kao i čvrstoća samog zaštitnika. U tom slučaju, u zavisnosti od brzine, zaštitnik se momentalno lomi i uzrokuje zaglavljivanje putničkog vozila ispod teretnog vozila. Zaglavljenje uzrokuje spuštanje zračnih jastuka u vozilu koje je zaglavljeno i ostavlja putnike nezaštićene, a karoserija biva teško deformisana sve do zadnjih vrata, kao što je prikazano na slici 2.
Slika2 – Oštećenja na putničkom vozilu prilikom naleta na zadnji kraj teretnog vozila
Kako bi se ocijenile povrede putnika uslijed naleta putničkog vozila na zadnji kraj teretnog vozila, ADAC je proveo ispitivanja kroz realizaciju crash testova na dva tipa zaštite od zadnjeg podlijetanja i to: obavezujući sistem zaštite od zadnjeg podlijetanja prema direktivi 70/211/EEC i optimizirani sistem zaštite od zadnjeg podlijetanja.
Crash test je proveden u dva dijela:
Test 1: Nalet putničkog vozila brzinom od 56 km/h u parkiranu prikolicu teretnog vozila sa standardnom zaštitom od zadnjeg podlijetanja.
Test 2: Nalet putničkog vozila brzinom od 56 km/h u parkiranu prikolicu teretnog vozila sa optimiziranom zaštitom od zadnjeg podlijetanja (redizajnirana konstrukcija koja pruža poboljšane karakteristike).
U oba testa, u vozilima su se nalazile lutke Dummy opremljene sa nizom senzora koji mjere opterećenja kojima su izložene, kao i stepen ozlijeda koje nastaju.
Slika 3 – Crash test konfiguracija
Korištenjem superbrzih kamera izvršen je foto zapis najznačajnijih sekvenci crash testova:
Napomena o autorskim pravima
Svi su sadržaji na web stranici www.bihamk.ba vlasništvo BIHAMK-a ili su u domeni javnog vlasništva, osim ako je naveden njihov izvor, te njihovo korištenje u bilo kom smislu osim u okvirima pregleda sadržaja web stranice nije dozvoljeno bez pisane dozvole. Informacije iz zemlje, regije i svijeta te još neke kategorije se u cjelosti ili uz minimalne adaptacije preuzimaju od regionalnih i svjetskih auto-moto klubova. Svi su sadržaji objavljeni u dobroj vjeri i bez namjere da se prekrše bilo čija autorska prava. Ako naiđete na materijal za kojeg mislite da krši nečija autorska prava, molimo da nas o tome obavijestite na bihamk@bihamk.ba kako bismo materijal, ako je zahtjev opravdan, uklonili s web stranice. U članu 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine, izričito je navedeno: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.” Ako neki medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti web stranicu www.bihamk.ba i na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva web stranice BIHAMK-a, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
