ISTRAŽIVANJE O UPOTREBI DJEČIJIH AUTOSJEDALICA I SIGURNOSNIH POJASEVA U PUTNIČKIM VOZILIMA U BiH

Prema provedenim istraživanjima svake 3 minute na cestama širom svijeta smrtno strada jedno dijete, 500 djece strada svakodnevno. Na cestama širom svijeta više od 186.000 djece strada svake godine dok na cestama širom Europe smrtno strada više od 800 djece uzrasta do 15 godina, a oko 100.000 bude teško povrijeđeno. 36% nastradale djece bili su putnici u vozilu.

Značajan broj dječijih života (80% stradalih) mogao bi biti spašen ukoliko bi koristili jedini sistem dječije zaštite u vozilu - sigurnosne autosjedalice. Iz tog razloga BIHAMK kao jedna od vodećih organizacija u oblasti unapređenja sigurnosti cestovnog saobraćaja u saradnji sa JP Ceste FBiH realizovala je preventivnu kampanju koja se odnosila na korištenje dječijih autosjedalica pod nazivom „Sigurno vezani u vozilu“. Pomenuta kampanja provedena je u okviru UN Dekade akcije za cestovnu sigurnost kojoj se kao dio Međunarodne Automobilističke Federacije (FIA) priključio i BIHAMK.

Međutim, prije i nakon same realizacije bilo je potrebno provesti istraživanja o tome u kojoj mjeri roditelji tokom vožnje koriste pasivne elemente sigurnosti u vozilu - sigurnosne pojaseve i sigurnosne autosjedalice za djecu, odnosno u kojoj mjeri je kampanja uticala na povećanje svijesti roditelja o značaju korištenja dječijih sistema zaštite.

Vrijeme i mjesto istraživanja

Prema statističkim podacima u Bosni i Hercegovini u protekloj 2018. godini registrovano je ukupno 1.064.130 cestovnih motornih vozila. Od toga je u Federaciji BiH ukupno registrovano 646.999 cestovnih motornih vozila ili 60,8 %, u Republici Srpskoj 382.898 ili 35,98 %, dok je u Distriktu Brčko registrovano ukupno 34.233 cestovnih motornih vozila ili 3,22 % od ukupnog broja registrovanih cestovnih motornih vozila na području BiH.

1. Istraživanje je provedeno na lokalitetu većih gradova u BiH na najfrekventnijim saobraćajnicama, ispred vrtića i tržnih centara, kao na ulazima i izlazima iz gradova.

Obim istraživanja

Neposrednim opažanjem prikupljeni su podaci o upotrebi sigurnosnog pojasa za vozače i ostale putnike u vozilu za:

- 109.520 vozila u naselju;
- 54.119 vozila van naselja

kao i upotrebi sigurnosne sjedalice za:

- 5.523 vozila u naselju;
- 2.042 vozila van naselja

Vozila su birana metodom slučajnog uzorka prilikom neposrednog opažanja.

Upotreba sigurnosnih pojaseva od strane vozača podjeljeno po lokacijama anketiranja

Grafik 1. Procentualna raspodjela upotrebe pojaseva vozača podjeljeno po lokacijama anketiranja                                                                                                        (naselje, otvoreni put)

Posmatrajući podatke po lokacijama opažanja (grafik 1.) uočeno je da je procenat korištenja sigurnosnih pojaseva manji u naselju (45,9 % ) u odnosu na otvorenu cestu (48,5%) Sukladno tome proizilazi da je stav o brzinama dominantan faktor koji direktno utiče na stepen korištenja sigurnosnog pojasa među vozačima, posmatrano po lokacijama (naselje, otvorena cesta).

Procentualna raspodjela vezanih i nevezanih suvozača (ukupno)

 Grafik 2. Procentualna raspodjela vezanih i nevezanih suvozača

Analizom podataka dobijenih neposrednim opažanjem suvozača na terenu (grafik 2.), u ukupnom uzorku opaženih (u naselju 31.685, van naselja 18.069), uključujući i djecu u ulozi suvozača, u naselju je uočeno da je njih 45 % koristilo sigurnosni pojas, dok je van naselja stepen korištenja sigurnosnih pojaseva značajno veći, baš kao i kod vozača i iznosi 48,7%.

Procentualna raspodjela vezanih i nevezanih putnika na zadnjem sjedištu (ukupno)

 Grafik 3. Procentualna raspodjela upotrebe pojaseva odraslih putnika na  zadnjem  sjedištu, po lokacijama anketiranja (naselje, otvoreni put)

Posmatrajući podatke o procentualnoj upotrebi pojaseva na zadnjem sjedištu (grafik 3.) na ukupnom uzorku, sa sigurnošću se može zaključiti da skoro i da ne postoji opredjeljenost za korištenje sigurnosnog pojasa na zadnjem sjedištu, bez obzira da li se radi o vožnji u naselju ili van naselja. Samo oko 1,3 % posmatranih putnika na zadnjem sjedištu u uslovima gradske i 4,5% putnika u uslovima vangradske vožnje koristilo je sigurnosni pojas.

Procentualna raspodjela vezane i nevezane djece na zadnjem sjedištu

 Grafik 4. Upotreba dječijih sjedalica na zadnjem sjedištu

Analizom podataka o korištenju sigurnosnog pojasa i dječijih sjedišta kod djece na zadnjem sjedištu (grafik 4.) metodom opažanja, dobijen je podatak da je u uslovima gradske vožnje samo 40,6% djece koristilo sigurnosni pojas ili bilo ispravno vezano u dječijem sjedištu tokom vožnje, nasuprot njih 59,4% koji nisu bili vezani. Sa druge strane imamo približno isti i poražavajući procenat upotrebe sigurnosnih autosjedalica u uslovima vangradske vožnje, kad su brzine kretanja vozila veće i mogućnost preživljavanja u slučaju saobraćajne nezgode znatno manja. Taj procenat pravilne upotrebe autosjedalice je samo 43,4%, što znači da troje od sedmero djece tokom vožnje nije bilo vezano u autosjedalici.

Kad govorimo o uslovima gradske vožnje od ukupnog procenta nevezane djece 24,8% njih je sjedilo nevezano u sjedalici, 52,5% djece su se vozila u vozilu bez sjedalice, a 22,7% djece je tokom vožnje sjedilo na prednjem sjedištu.

  Grafik 5. Način vožnje djece u vozilu u uslovima gradske vožnje

Nažalost, veoma slična situacija je i u uslovima vangradske vožnje u kojima su brzine kretanja vozila značajno veće nego u uslovima gradske vožnje. Od ukupnog procenta nevezane djece 21,1% njih je sjedilo nevezano u sjedalici, 43,4% djece su se vozila u vozilu bez sjedalice, dok je 35,5% djece tokom vožnje sjedilo na prednjem sjedištu. 

 Grafik 6. Način vožnje djece u vozilu u uslovima vangradske vožnje

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da roditelji bez obzira na sve opasnosti tokom vožnje, ali i značajno povećanje novčanih kazni (400,00 - 1000,00 KM) izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH, prevoze svoju djecu na prednjem sjedištu i tako ih direktno izlažu opasnosti. Prema istraživanju svako peto dijete u vozilu sjedilo je nezaštićeno na mjestu suvozača.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Početkom 2017. godine, neposredno pred realizaciju kampanje “Sigurno vezani u vozilu” BIHAMK je realizovao istraživanje o korištenju autosjedalica i sigurnosnih pojaseva.

Upoređujući podatke iz tog perioda sa podacima iz 2019. godine utvrdili smo da je procenat upotrebe sigurnosnih pojaseva od strane vozača opao sa 50% na 47,2%, od strane suvozača sa 49,4% na 46,9%. Ukupan procenat upotrebe sigurnosnog pojasa u našoj zemlji, kako za vozače tako i za suvozače je oko 47%. Što se tiče upotrebe pojasa tokom vožnje na zadnjem sjedištu, jasno je da odrasli putnici skoro i ne koriste sigurnosni pojas u ovom slučaju, pa je procenat upotrebe sigurnosnih pojaseva da 5,3% dodatno opao na 2,9%. Međutim, kad je riječ o upotrebi sistema dječije zaštite istraživanja su pokazala da je došlo do značajnog povećanja stepena upotrebe sigurnosnih autosjedalica za više od 45%. Tako je sa zabrinjavajućeg procenta od 28,8% procenat upotrebe sigurnosnih autosjedalica porastao na 42%.

Iz ovih podataka se može zaključiti da iako je došlo do značajnog povećanja upotrebe dječijih sjedalica još uvijek ne postoji izgrađena svijest o važnosti korištenja dječijih autosjedalica i sigurnosnog pojasa na zadnjem sjedištu, odnosno roditelji još uvijek nemaju predstavu o tome kolika je opasnost voziti djecu nezaštićenu u vozilu, dok vozači i putnici u vozilu nisu svjesni koliku prijetnju tokom vožnje po sebe i ostale putnike predstavlja nevezani putnik u vozilu.

Konačno, na osnovu dobijenih rezultata, generalno se može zaključiti da je provedena kampanja “Sigurno vezani u vozilu”, koja se odnosila na povećanje svijesti roditelja o važnosti vezivanja djece u vozilu tokom vožnje uspješno realizovana, jer se procenat korištenja dječijih sistema zaštite u vozilu u ovom periodu značajno povećao.
Međutim, iako je došlo do značajnog povećanja procenta korištenja dječijih sjedalica isti je još uvijek nezadovoljavajući. Naime, Generalna skupština UN odredila je dvanaest globalnih ciljeva koje bi trebalo realizovati u slijedećoj dekadi. Jedan od tih ciljeva jeste i povećanje upotrebe sistema dječije zaštite u vozilima na 100% do 2030. godine.