Aktuelno

ISTRAŽIVANJE SAOBRAĆAJNIH/PROMETNIH NEZGODA UZROKOVANIH NEADEKVATNIM PRETICANJEM

Prema statističkim podacima dobijenim od saobraćajne/prometne policije, jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih/prometnih nezgoda jesu nepropisne radnje u saobraćaju/prometu, među koje spada i preticanje. 

Preticanje posebno u vangradskim uslovima saobraćaja/prometa, kad se vozila kreću znatno većim brzinama zahtjeva izuzetnu preglednost i dovoljno slobodnog prostora u saobraćajnoj/prometnoj traci za kretanje vozila iz suprotnog smjera kojom se vrši preticanje. U većini slučajeva sigurno preticanje zahtjeva minimalno 700 metara preglednog prostora. To je moguće samo na nekoliko dionica vangradskih cesta u Njemačkoj, a prema tome na još manjem broju dionica na cestama u BiH. Proporcionalno smanjenju preglednosti, odnosno dužini ceste za sigurno preticanje, povećava se rizik nastanka saobraćajne/prometne nezgode uzrokovan preticanjem.

Preticanjem na otvorenoj vangradskoj cesti vozači ne dobijaju velike uštede na vremenu vožnje, otprilike najviše 10% od ukupnog vremena po putovanju. Tako bi npr. za putovanje od 20 km bila ostvarena ušteda u vremenu vožnje ne veća od 1,5 minuta.

Pogreške prilikom preticanja evidentirane su u 3% od ukupnog broja saobraćajnih/prometnih nezgoda na njemačkim cestama i u 6% saobraćajnih/prometnih nezgoda sa smrtnim posljedicama što ukazuje na visok stepen fatalnih posljedica saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih preticanjem.

Postoji više faktora koji uzrokuju teže posljedice ove vrste nezgoda, a ključni faktori su:

- Velika razlika brzina kretanja sudarenih vozila (frontalni sudar sa vozilom koje se kreće u suprotnom smjeru)
- Sudar sa malim preklapanjem vozila i dubokim ulazom
- Manevar u zadnji momenat pri kojem vozilo gubi kontrolu i uzrokuje kontakt sa drugim vozilom ili sa nekom drugom preprekom.
- Preticanja u uslovima kako gradske tako i vangradske vožnje - uvijek je prioritet sigurnost nad brzinom

Preporuke

- Unaprijediti proces osposobljavanja vozača, te podići svijest vozača o riziku
- Izgraditi sigurnije zone za preticanje
- Izgraditi više cesta sa tri trake na vangradskim cestama
- Razviti odgovarajuće sisteme u vozilu koji će pomoći vozaču pri preticanju, posebno na vangradskim cestama

Savjeti za korisnike

- Preticanje zahtjeva mnogo prostora. Preticanje ne bi trebalo započinjati ukoliko preglednost ceste i saobraćaja/prometa nije dovoljna.
- Ušteda vremena koja se ostvari preticanjem je minimalna, 10% od ukupnog vremena vožnje je maksimalna ušteda.
- Treba biti oprezan kod nejasnih saobraćajnih/prometnih situacija i ukoliko stojite u koloni vozila. Neke kolone vozila mogu biti posljedica namjere skretanja vozača ulijevo.
- Pratite brzinu prilikom preticanja. Nakon pogrešne procijene brzine kretanja vozila iz suprotnog smijera, kao i preglednosti, odnosno prostora za preticanje, mnogi vozači ubrzavaju do prekomjernih brzina, što često vodi ka saobraćajnim/prometnim nezgodama sa težim posljedicama uslijed proklizavanja ili slijetanja vozila sa saobraćajne/prometne trake.
- Prilikom preticanja ne bi trebalo prekoračiti dozvoljenu brzinu kretanja
- Preticanje i ubrzavanje znatno povećava potrošnju goriva

Anketa provedena među vozačima metodom slučajnog uzorka pokazala je postojanje određenih pretpostavki o preticanju na vangradskim cestama, koje su i detaljno ispitane u ovom istraživačkom radu, a to su:

- Radnje potrebne za preticanje je lako procijeniti i ustanoviti čak i na nepoznatim rutama (48%),
- Preticanje nije ili nije mnogo opasno (44%),
- Preticanje donosi mnogo uštede vremena kada se radi o vangradskim rutama (85% navodi ovaj argument kao razlog za preticanje).

U tabeli su prikazane neke od tipičnih situacija na vangradskim cestama.

Statistika

Većina saobraćajnih/prometnih nezgoda uzorkovanih preticanjem na vangradskim cestama rezultuju težim povredama.3% saobraćajnih/prometnih nezgoda koje za posljedicu imaju teže povrede vozača, odnosno putnika u vozilu rezultat su neadekvatnog preticanja. Pored toga, 6% saobraćajnih/prometnih nezgoda sa fatalnim posljedicama takođe su uzrokovane nepravilnim preticanjem. To pokazuje da iako je procenat učešća broja saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih neadekvatnim prestizanjem u ukupnom broju nezgoda veoma mali, posljedice takvih nezgoda su vrlo ozbiljne.

Većina saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih nepravilnim preticanjem (41%) rezultat su pogrešne procjene situacije u saobraćaju/prometu od strane vozača (općenito: saobraćaj/promet iz suprotnog smjera, preglednost i sl.). Upravo činjenica da vozači nisu svjesni značaja preglednosti i prostora koji zahtjeva sigurno preticanje doprinose izazivanju kritičnih situacija i saobraćajnih/prometnih nezgoda, kao što je i prikazano u slijedećoj tabeli:

 

8214

 

Ostale pogreške

2360

29%

 

Prestizanje unatoč nejasnoj situaciji u saobraćaju

1957

24%

 

41%

Prestizanje unatoč nadolazećem saobraćaju

1259

15%

Prestizanje unatoč nedovoljnoj vidljivosti

151

2%

Prestizanje, ne vodeći računa o vozilima iza

1106

13%

 

Pogreške prilikom povratka u traku

779

9%

 

Pogreška načinjena tokom prestizanja

359

4%

 

Protuzakonito prestizanje s desne strane

243

3%

 

Sistemi pomoći

Samo nekoliko sistema pomoći trenutno je dostupno kod vozila za prepoznavanje dolaska vozila iz suprotnog smjera na osnovu kojih indicira neophodna upozorenja ili djelovanja.

Trenutno nema raspoloživih sistema za pomoć vozačima pri većim brzinama ili tokom obavljanja radnje preticanja na vangradskim cestama. Međutim, postoje elektronski pomoćni sistemi za istosmjerni saobraćaj/promet (više traka), kao što je pomoćni sistem za automatsku promijenu saobraćajne/prometne trake.
S obzirom na ozbiljnost saobraćajnih/prometnih nezgoda, budući sistemi pomoći vozaču također trebaju da budu dizajnirani i za preticanje vozila na vangradskim cestama.

Jedna od studija koja tretira navedeni problem pokazala je interesantan pristup zahvaljujući sistemu zasnovanom na direktnom prenosu slike koja pokazuje stanje na cesti. Kamera koja snima cestu instalirana je na prednjem dijelu teretnog vozila i povezana je sa ekranom koji je instaliran na zadnjem kraju prikolice teretnog vozila. Vozači u vozilima koja su se nalazila iza teretnog vozila imaju mogućnost da vide situaciju ispred "vizuelne barijere", tj. teretnog vozila.


Potencijal za unapređenje

Mjesta prikladna za preticanje na vangradskim cestama su rijetka te udaljena jedna u odnosu na druga. U zavisnosti od stanja u saobraćaju/prometu, sigurno preticanje može zahtijevati minimalno 700 m preglednosti. Čak i ako takva vidljivost nije ostvarena, mnogi vozači i dalje započinju i obavljaju radnju preticanja, te to češće ponavljaju, što naravno dovodi i do povećanja rizika nastanka saobraćajnih/prometnih nezgoda.

Postoji nekoliko pristupa za unaprijeđenje sigurnosti sa aspekta preticanja, a to su:

• Infrastruktura:
   -Izgraditi i kreirati sigurnije zone za preticanje
   -Izgraditi više dionica sa tri trake (traka za preticanje)
• Tehnologija vozila:
   -Razvijati odgovarajuće sisteme pomoći vozaču prilikom preticanja vozila na vangradskim cestama
• Vozači:
   -Razviti svijest kod vozača o riziku nastanka saobraćajne nezgode uzrokovene preticanjem i potrebi za adekvatnom preglednošću ceste prije obavljanja radnje                preticanja
   -Bolja edukacija instruktora vožnje (predavača o vožnji i dr.)

Kompletna informacija - Saobraćajne nezgode uzrokovane neadekvatnim preticanjem

Napomena o autorskim pravima

Svi su sadržaji na web stranici www.bihamk.ba vlasništvo BIHAMK-a ili su u domeni javnog vlasništva, osim ako je naveden njihov izvor, te njihovo korištenje u bilo kom smislu osim u okvirima pregleda sadržaja web stranice nije dozvoljeno bez pisane dozvole. Informacije iz zemlje, regije i svijeta te još neke kategorije se u cjelosti ili uz minimalne adaptacije preuzimaju od regionalnih i svjetskih auto-moto klubova. Svi su sadržaji objavljeni u dobroj vjeri i bez namjere da se prekrše bilo čija autorska prava. Ako naiđete na materijal za kojeg mislite da krši nečija autorska prava, molimo da nas o tome obavijestite na bihamk@bihamk.ba kako bismo materijal, ako je zahtjev opravdan, uklonili s web stranice. U članu 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine, izričito je navedeno: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.” Ako neki medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti web stranicu www.bihamk.ba i na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva web stranice BIHAMK-a, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Povezane vijesti