Savjeti

Kiša kao atmosferska pojava čest je pratilac vožnje, koja kao posljedicu ima smanjenje vidljivosti i pogoršavanje uslova sigurne vožnje. Kiša donosi niz opasnosti i često je uzrok saobraćajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogućnosti trenutnog otkazivanja kočnica, dinamičkih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolovozu.

Kada kiša pada, na kolovozu se stvara sloj vode i točkovi - gume slabije prijanjaju uz kolovoz (trenje između gume i površine kolovoza je manje) što smanjuje upravljačke i kočione sposobnosti vozila. Veličina trenja između guma i kolovoza ovisi o dubini profila guma, brzini kretanja i svojstvu kolovoza (vrsti kolovoza).

Tokom vožnje po kiši, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogućnost nalijetanja na udarne rupe napunjene vodom ili na vodu na cesti pri čemu može doći do vodenog udara. U takvoj situaciji valja povećati prisebnost i bez oklijevanja, povećanom brzinom, pokušati izići iz vode jer može doći do zalijevanja ili oštećenja motora. Pri mimoilaženju s drugim vozilom dolazi do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, čime se smanjuje vidljivost, a u toj situaciji vozač može izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisači rade efikasno i bezprijekorno.

Za vreme vožnje po kiši ne dozvolite da se vodena para kondenzuje u unutrašnjiosti vozila. U takvim uslovima treba koristiti ventilaciju i grijanje. Kombinacijom ovih uređaja najbolje će se odstraniti suvišna vodena para i obezbediti uspešna vožnja.

Vodeni klin (aquaplaning)


Kod obilnih i dugotrajnih kiša na cestama se često zadržava voda. Pri vožnji u tim uvjetima pod točkom se stvara sloj vode, odnosno „vodeni klin“. Kada je sloj vode dublji, ili kada se po kolovozu pokrivenim vodom vozi velikom brzinom, guma se počinje penjati na sloj vode, „vodeni klin“ je izdiže, što uslovljava odvajanje gume od kolovoza. Gubi se dodir s kolovozom i tada točak “skija” po vodi. Gume tada nisu više sposobne prenijeti na kolovoz vučnu silu, silu kočenja i bočne sile.
Pri brzoj vožnji gube se primarne sposobnosti gume da koči ili vodi vozilo u željenom pravcu. U slučaju kočenja, prednji točkovi blokiraju i kližu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uvjetima se vozilom ne može upravljati.

Nastalo stanje naziva se „aquaplaning“, što u slobodnom prevodu znači skijanje na vodi. Kod tog stanja upravljanje i kočenje nije moguće. U tom slučaju vrijedi pravilo: upravljač držati pravo i oduzeti gas. Ako puhne vjetar, nema pomoći. Možda nikada nećemo biti svjesni greške.

Kako prepoznati opasnost i kako se ponašati u takvim uvjetima?

Prvi znak opasnosti je obilna kiša i voda na kolovozu. Velika količina vode na kolovozu prepoznaje se po sljedećem: trag točkova vozila ispred odmah prekrije voda, točkovi vozila ispred istiskuju mnogo vode, kolotrazi su napunjeni vodom, !okve vode su na kolovozu. U tim uvjetima gubi se osjećaj stabilnosti, tj. vozilo lagano klizi i bočno se zanosi, upravljač se prelako okreće i pojačan je zvuk motora. U takvim uvjetima potrebno je odmah smanjiti brzinu vožnje, pritisnuti papučicu kvačila, čvrsto držati upravljač u pravilnom položaju, izbjegavati naglo okretanje upravljača i popuštati papučicu gasa da točkovi ponovno dobiju dodir s kolovozom. Dakle, da bi rizik od akvaplaninga i od neprijatnih iskustava koje on sa sobom nosi sveli na minimum, morate stalno voditi računa o mejrama predostrožnosti.

Veliku opasnost za vožnje po kiši na kolovozu predstavljaju kolotrazi. Kada su ispunjeni vodom, lako dolazi do pojave vodenoga klina “skijanja” na vodi. Postoji opasnost od zanošenja i gubljenja upravljivosti vozila. U takvim uvjetima ne treba voziti po njima. Ako je potrebno mijenjati saobraćajnu traku, treba smanjiti brzinu i pod oštrim uglom ih preći. Posebno se mora povećati pozornost, smanjiti brzina i čvrsto držati upravljač.

Osim kiše, mokrih kolovoza, jesen donosi i maglu, što znači da se mora opreznije voziti. Glavni uzroci saobraćajnih nezgoda pri magli su neprilagođena brzina vožnje i nepropisno rastojanje vozila. Ipak, ko poštuje najvažnija, osnovna pravila za vožnju u ovakvim uslovima, ima dobre izglede da bez posljedica savlada i najgušće oblake magle:

-Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilagođena vidljivosti, dakle najviše do 50 km/h.
-Povećati rastojanje. Obično se tokom vožnje pri magli rastojanje pogrešno procenjuje i čini se da je veće nego što jeste.
-Već i pri slaboj magli, odmah uključiti svjetla da bi bolje vidjeli i da bi bili viđeni.
-Svjetla za maglu uključiti onda kada je vidljivost manja od 50 m.


Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uvjetima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vašega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. Čim vaše vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba isključiti kako ne bi ometalo vozača iza. Obratite pažnju na signalnu sijalicu zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjeća na uključeno svjetlo.

Vožnja pri magli zahteva od vozača maksimalnu koncentraciju i češće pauze tokom vožnje. Preporučuje se da se za vreme pauze vozilo parkira sa uključenim svetlima kako bi drugi vozači mogli lakše da primjete automobil. Takođe je važno da se u ovakvim uslovima vozi istom brzinom, bez obzira na vrijeme i odredište.


Saobraćajno obrazovno takmičenje

E-testovi

Vrijeme

Sarajevo

  • Subota
  • Nedjelja
  • Ponedjeljak
BIHAMK Card