Vozite oprezno: Na cestama u FBiH 124 lokacije su opasne

Rezultati posljednje Studije Javnog preduzeća Ceste FBiH čiji je cilj bilo utvrđivanje opasnih lokacija na mreži magistralnih cesta pokazali su da u FBiH postoje 124 lokacije koje su identifikovane kao opasna mjesta, od čega je 51 mjesto izuzetno opasan lokalitet, odnosno ''crna tačka''. Riječ je o studiji koja je urađena prošle godine, a na osnovu podataka o saobraćajnim nesrećama prikupljenim u periodu od 2021. do kraja 2023. godine.

Podaci do kojih su autori Studije došli prikupljeni su u saradnji sa kantonalnim policijama u FBiH čiji su pripadnici obavljali uviđaje na mjestima saobraćajnih nesreća tokom pomenutog perioda. ''Brisanje'' ''crnih tačaka'' na magistralnim i drugim cestama u FBiH od velikog je značaja i jedno je od prioriteta u radu, kako JP Ceste FBiH, tako i drugih, kantonalnih preduzeća koja se bave izgradnjom i održavanjem puteva u FBiH. Svjesni su toga i u JP Ceste FBiH koje svake godine imaju određeni budžet za sanaciju ''crnih tačaka''. No, to je proces koji se ne može okončati u kratkom roku, jer novca za sanaciju svih opasnih mjesta u saobraćaju odjednom nema toliko.

Definisanje i mapiranje opasnih mjesta

Prije sanacije ''crnih tačaka'' prvo se radi njihovo definisanje i mapiranje. Opasno mjesto, odnosno ''crna tačka'' je raskrsnica ili dio ceste od 300 metara na kojem se u protekle tri godine dogodilo 12 ili više istovrsnih saobraćajnih nesreća s povrijeđenim ili poginulim učesnicima u saobraćaju, tri ili više istovrsnih saobraćajnih nesreća (ista grupa sudionika i način dešavanja s povrijeđenim ili poginulim osobama), 15 ili više saobraćajnih nesreća bez obzira na posljedice. Iz JP Ceste FBiH su naglasili da im u startu posao mapiranja otežava činjenica da nemaju jedinstvenu bazu podataka koja bi im olakšala posao. Unatoč takvom stanju svake godine se izdvajaju određena sredstva i kreće se u sanaciju/rekonstrukciju opasnih mjesta koje, također, nije jednostavno, jer prije radova je potrebno projektovanje i prikupljanje dokumentacije.

Među posljednjim saniranim ''crnim tačkama'' u FBiH nalaze se raskrsnica u Tasovčićima u Čapljini, južni ulaz u Mostar i krivina u Podarašcu, na jugu BiH. Iz JP Ceste FBiH ističu da su radovi neophodni i na sjevernom ulazu u Mostar koji je privremeno semaforiziran, što nije najbolje rješenje, jer dolazi do zastoja u saobraćaju. S tim u vezi već su počeli pregovori JP Ceste FBiH s kreditorima o realizaciji novog projektnog rješenja za sjeverni ulaz u Mostar.

Problemi se nekada rješavaju i u hodu i u skladu s mogućnostima koje pruža novac kojim se raspolaže. Stručna služba JP Ceste FBiH stalno prati stanje sigurnosti na magistralnim cestama, a nakon što dobiju informacije da se na nekom mjestu dogodilo više saobraćajnih nesreća zajedno s policijom izlaze na mjesto događaja, vrše analizu i poduzimaju aktivnosti na poboljšanju i dopuni saobraćajne signalizacije, postavljanju zaštitne odbojne ograde, frezanju kolovoza i slično.

Pred nama je dug put

Da je pred nama dug put ka približavanju onome što je Evropa još 1994. godine nazvala ''Vision zero'', odnosno ''Vizija nula'', prema kojoj u saobraćajnim nesrećama više niko neće smrtno stradati pokazaju i brojke koje nisu dobre. U BiH je prošle godine u saobraćajnim nesrećama život izgubilo 222 osobe, a čak 11.300 ljudi je teže ili lakše povrijeđeno. Ogroman je i ukupan broj saobraćajnih nesreća u 2024. godini (35.854), od kojih je 8.007 bilo s poginulim ili povrijeđenim osobama. Poznati su i najčešći uzroci, a to je nepoštivanje saobraćajnih propisa, brza vožnja ili vožnja pod utjecajem alkohola ili droga. Dakle, pred svima nama je dug i težak posao kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća s najtežim posljedicama.

Da je to moguće pokazuje primjer Helsinkija, glavnog grada Finske koji je prvi put uspio da za godinu dana nema nijednu osobu poginulu u saobraćaju. Ovaj grad sa skoro 700.000 stanovnika je do ovog rezultata došao uvodeći nekoliko mjera, a jedna od ključnih je bilo ograničavanje brzine kretanja automobila na 30 kilometara na sat. Ako su Finci uspjeli da uspore vožnju barem u svom glavnom gradu i da pri tome i dalje budu uspješni na svim poljima onda bi i naši najveći gradovi mogli poći tim putem, a prije toga bi prioritetno trebalo raditi na njihovom povezivanju autocestama i modernim brzim cestama.