Brza cesta od Mostara do granice s Hrvatskom gradi se punom parom

Pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora o izgradnji brze ceste od Mostara do granice s Hrvatskom u dužini od 40 kilometara građevinske mašine rade punom parom.

Trenutno se izvode radovi na tri lokacije koje se nalaze na prve dvije sekcije ove ceste – Polugrno, deponija Ledinac i Podledinac. Ugovor o izgradnji brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica s Hrvatskom, sekcije Polugrno – Podledinac, Podledinac – Grude istok potpisan je u Mostaru 14. oktobra prošle godine između Javnog preduzeća Autoceste FBiH i širokobriješke građevinske kompanije Hering kojoj je dodijeljen ovaj posao u konzorciju s posuškom KTM Brinom.

Izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara bi trebala koštati oko 106,5 miliona KM bez PDV-a, ali je podijeljena na dva ugovora. Vrijednost ugovora za izgradnju sekcije Polugrno – Podledinac iznosi 46,8 miliona KM bez PDV-a, a za Podledinac – Grude istok vrijednost je 59,6 miliona KM bez PDV-a i sav novac je osiguran iz budžeta FBiH. Rok za završetak radova je 30 mjeseci, odnosno dvije i po godine. Za ostale dionice još nije osiguran novac, niti je poznato kada će biti izgrađene.

Ova brza cesta je bitna zbog prometne povezanosti i ekonomskog razvoja zapadne Hercegovine i njenog povezivanja s autocestom na Koridoru 5c i saobraćajnom mrežom Hrvatske i Evropske unije.

Sve po planu

O napretku radova na izgradnji ove brze ceste javnost je nedavno izvijestio šef projekta Matej Zovko: „Aktivni su radovi na dvije dionice brze ceste – Polugrno –Podledinac u dužini od 5,48 kilometara, te Podledinac – Grude istok u dužini od 6,36 kilometara. Trenutno pripremamo teren, a u narednoj fazi idemo na izmještanje instalacija i rješavanje kolizija. Nakon toga slijedi faza iskopa i priprema trase. Na ove dvije sekcije nema značajnijih objekata, a najvažniji dio posla je izgradnja tri petlje. To su petlje Grude istok, Podledinac i Polugrno.“

Na sekciji Polugrno – Podledinac će uz petlju Polugrno biti izgrađeno naplatno mjesto sa spojnom cestom, tri podvožnjaka, jedan natputnjak i vijadukt Zvirnjače, a na sekciji Podledinac – Grude istok dva natputnjaka, jedan potputnjak i vijadukt Krštelica.

Treba istaknuti da se radovi trenutno izvode samo na prve dvije od ukupno sedam sekcija buduće brze ceste od Mostara do granice s Hrvatskom u ukupnoj dužini od oko 12 kilometara.

Iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH ističu da je izgradnja autoceste na Koridoru 5c prioritet, ali da ni brze ceste ne smiju biti zaboravljene, jer je potrebno povezati i regionalne centre u FBiH, Sarajevo i Tuzlu, Bihać i Sarajevo, Goražde i Sarajevo... Tako su u toku i radovi na izgradnji brze ceste od Sarajeva do Goražda i velikog tunela Hranjen. U različitim fazama pripreme izgradnje su i brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom (45 kilometara) čija bi gradnja trebala početi ove godine, Prača – Goražde, Lašva – Travnik – Jajce, a među prioritetima su Jadransko-jonska autocesta i autocesta Orašje – Tuzla.

Brza cesta kroz srednju Bosnu

Nedavno je izgrađena dionica brze ceste Lašva – Nević Polje kod Viteza u srednjoj Bosni koja je duga nešto manje od pet kilometara. Riječ je o LOT-u 5 dionice brze ceste koji će biti u funkciji kada se izgradi dio LOT-a 4 (Poslovna zona Vitez) od 560 metara puta s kružnim tokom na magistralnoj cesti M-5. Brza cesta Lašva –Nević u dužini od 25 kilometara podijeljena je na pet dionica (Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez, poslovna zona Vitez – petlja Vitez, petlja Vitez –petlja Nević Polje), a njena izgradnja traje godinama zbog složenosti projekta. Razlog spore gradnje ove brze ceste je, prema informacijama iz JP Autoceste FBiH nedostatak novca, tako da nije poznato kada bi trebala biti nastavljena gradnja prema Travniku i Jajcu.