Bosanskohercegovačka pravna ali i okolišna scena suočava se s važnim testom. Nakon višegodišnje borbe mještana naselja Glamoč, na području Goražda, vezanih za projekat deponije “Trešnjica”, na inicijativu Aarhus centra u BiH pokrenuta je tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava lokalnog stanovništva.
Riječ je o postupku koji nadilazi lokalni okvir, jer otvara pitanja odnosa prema okolišu, zakonitosti i pravu građana da učestvuju u odlukama koje direktno utiču na njihov život. Mještani ukazuju na potencijalno ugrožavanje zdravlja, sigurnosti i imovine, ali i na činjenicu da se projekti ovakvog tipa ne mogu provoditi bez jasnih dozvola, procedura i poštivanja zakona.
Istovremeno, treba imati na umu da je pitanje odlaganja otpada jedno od najtežih komunalnih i razvojnih pitanja sa kojima se suočavaju lokalne zajednice. Svaka sredina mora pronaći način da riješi ovaj problem, te da se poštuju propisi. I ukoliko lokalna zajednica te propise ispoštuje, negdje se otpad mora odlagati. To mora vrijediti i za lokalno stanovništvo. Upravo zato je balans između javnog interesa i zaštite građana ključan.
Takav balans moguće je postići samo kroz striktno poštivanje zakona, pravila i procedura, uz punu transparentnost i uključivanje lokalnog stanovništva. Glas stanovnika ne smije biti formalnost, ali i on je jasno definisan tokom procesa odlučivanja.
Ovaj slučaj podsjeća i na širi problem upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Sve češće svjedočimo sukobima između investicija i zaštite okoliša, bilo da je riječ o deponijama, eksploataciji ruda ili energetskim projektima. Upravo zbog toga postaje sve važnije jačati institucionalni okvir i odgovornost svih aktera.
U tom kontekstu, značajnu ulogu trebaju imati i političke opcije koje se ozbiljno bave pitanjima okoliša i održivog razvoja. Takve politike, usklađene s evropskim standardima i zakonodavstvom, mogu doprinijeti da se odluke donose dugoročno odgovorno, a ne isključivo pod pritiskom kratkoročnih interesa.
Na kraju, ključno pitanje ostaje isto: kako uskladiti razvoj i zaštitu? Odgovor nije jednostavan, ali mora počivati na tri principa – zakonitosti, odgovornosti i uvažavanju ljudi koji u tim zajednicama žive. Jer bez toga, svaka odluka, ma koliko bila opravdavana “višim interesom”, ostaje upitna i kratkog daha. Grad na Drini je zato važan primjer kako će se ova priča okončati. I da na kraju Drinina bude zadnja.
Povezane novosti
Moć kazne
Uprkos apelima i kampanjama, vozači i dalje ne odustaju od mobitela za volanom, često i pred očima policije. Rješenje se nameće samo po sebi – više kazni, više kontrole i manje tolerancije na opasnu neodgovornost.
Scenarij provalije
Gašenje industrijskih kapaciteta u Zenici i drugim gradovima otvara ozbiljna pitanja o ekonomskoj budućnosti BiH. Istovremeno, slab interes za ulaganja u domaću proizvodnju hrane najavljuje nove izazove u snabdijevanju i rastu cijena.
Semov Cadillac
Priča o Cadillacu kao simbolu američkog sna isprepliće se s portretom pisca koji je taj san vidio iznutra i prepoznao njegove pukotine, pretvarajući automobil u snažnu metaforu vremena, iluzije i trajnog sjećanja.
