Bosanskohercegovačka pravna ali i okolišna scena suočava se s važnim testom. Nakon višegodišnje borbe mještana naselja Glamoč, na području Goražda, vezanih za projekat deponije “Trešnjica”, na inicijativu Aarhus centra u BiH pokrenuta je tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava lokalnog stanovništva.
Riječ je o postupku koji nadilazi lokalni okvir, jer otvara pitanja odnosa prema okolišu, zakonitosti i pravu građana da učestvuju u odlukama koje direktno utiču na njihov život. Mještani ukazuju na potencijalno ugrožavanje zdravlja, sigurnosti i imovine, ali i na činjenicu da se projekti ovakvog tipa ne mogu provoditi bez jasnih dozvola, procedura i poštivanja zakona.
Istovremeno, treba imati na umu da je pitanje odlaganja otpada jedno od najtežih komunalnih i razvojnih pitanja sa kojima se suočavaju lokalne zajednice. Svaka sredina mora pronaći način da riješi ovaj problem, te da se poštuju propisi. I ukoliko lokalna zajednica te propise ispoštuje, negdje se otpad mora odlagati. To mora vrijediti i za lokalno stanovništvo. Upravo zato je balans između javnog interesa i zaštite građana ključan.
Takav balans moguće je postići samo kroz striktno poštivanje zakona, pravila i procedura, uz punu transparentnost i uključivanje lokalnog stanovništva. Glas stanovnika ne smije biti formalnost, ali i on je jasno definisan tokom procesa odlučivanja.
Ovaj slučaj podsjeća i na širi problem upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Sve češće svjedočimo sukobima između investicija i zaštite okoliša, bilo da je riječ o deponijama, eksploataciji ruda ili energetskim projektima. Upravo zbog toga postaje sve važnije jačati institucionalni okvir i odgovornost svih aktera.
U tom kontekstu, značajnu ulogu trebaju imati i političke opcije koje se ozbiljno bave pitanjima okoliša i održivog razvoja. Takve politike, usklađene s evropskim standardima i zakonodavstvom, mogu doprinijeti da se odluke donose dugoročno odgovorno, a ne isključivo pod pritiskom kratkoročnih interesa.
Na kraju, ključno pitanje ostaje isto: kako uskladiti razvoj i zaštitu? Odgovor nije jednostavan, ali mora počivati na tri principa – zakonitosti, odgovornosti i uvažavanju ljudi koji u tim zajednicama žive. Jer bez toga, svaka odluka, ma koliko bila opravdavana “višim interesom”, ostaje upitna i kratkog daha. Grad na Drini je zato važan primjer kako će se ova priča okončati. I da na kraju Drinina bude zadnja.
Povezane novosti
Sarajevo 2045: Po burek letećim autom
U Sarajevu 2045. god. leteći automobili, zračni kružni tokovi i trolejbusi bez žica trebali su riješiti saobraćajne probleme. Ali kad treba otići po burek, parkirati pred pekarom ili pronaći krivca za gužvu, budućnost ne izgleda mnogo drugačije.
Istočno od raja, zapadno od raje
Od pobjede 1996. za Bežigradom do Džekinog oproštaja, fudbal je nekako ostao prostor zajedništva, iako politika uporno gradi podjele. I priča o dječaku iz Banje Luke podsjeća da je fudbal u ovako jadnom svijetu ipak njegov bolji dio.
Oproštaj Dijamanta: Fudbalski Brando na tramvaju broj 11
Edin Džeko odlazi iz reprezentacije, ali iza njega ostaju golovi, utakmice i generacije koje je inspirisao. Kao sarajevski Brando, završava jednu veliku ulogu, dok će tramvaj broj 11 nastaviti voziti kroz grad.
