Traju radovi na posljednjoj poddionici južne zaobilaznice Mostara

Radovi na izgradnji posljednje poddionice južne zaobilaznice Mostara dolaskom stabilnijeg vremena su intenzivirani i vrlo je izvjesno da će građani ovog grada za otprilike dvije godine dobiti toliko željeno rasterećenje saobraćaja.

Iz Javnog preduzeća Ceste FBiH su prije nekoliko dana objavili video na kojem je prikazano kako trenutno izgleda gradilište saobraćajnice čijom će izgradnjom biti izmješten tranzit iz centra grada i koja će konačno donijeti rasterećenje gradskih ulica.

Trasa, tunel, vijadukt

Završna faza ovog projekta obuhvata trasu dugu oko 2,4 kilometra (2.390 metara), uključujući tunel Privorac sa dvije cijevi, vijadukt Rodoč, kao i kružni tok koji će buduću zaobilaznicu povezati s lokalnom cestom. Izgradnja ove poddionice će koštati 32,4 miliona KM, a biće finansirana iz budžeta FBiH. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 97 miliona KM.

Prema riječima gradonačelnika Mostara Marija Kordića cilj je da se nakon završetka izgradnje ove zaobilaznice kompletan tranzitni saobraćaj prebaci van grada, što će doprinijeti smanjenju saobraćajnih gužvi u centru Mostara. Pored rasterećenja gradskih ulica, zaobilaznica će Mostar povezati sa autocestom na Koridoru 5c i zapadnom Hercegovinom, te omogućiti kvalitetniju vezu sa industrijskom zonom Miljkovići.

Radovi na izgradnji ove poddionice južne zaobilaznice zvanično su počeli u januaru kada je pripremljen teren za teške mašine na više lokacija među kojima je i mostarsko naselje Rodoč.

Mirza Biščević, šef Odsjeka za studije, projektovanje i građenje u Javnom preduzeću Ceste FBiH je na početku izvođenja radova rekao da je na području gradilišta proveden postupak eksproprijacije tokom kojeg je otkupljeno šest stambenih jedinica, te su njihovi vlasnici uz novac dobili i rok za iseljenje kako bi građevinari mogli pristupiti izvođenju radova.

Tunel Privorac koji se nalazi na trasi će imati dvije cijevi ukupne dužine 180 metara, a vijadukt Rodoč će biti dug 168 metara.

No, osim južne zaobilaznice Mostaru je potrebna još jedna, o čemu je nedavno govorio i Boris Čutura s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta Mostar. Prema njegovim riječima, rasterećenje saobraćaja u Mostaru će biti moguće postići izgradnjom sistema u kojem je više infrastrukturnih projekata:

''Za magistralnu cestu M-17 tu ulogu bi trebala imati autocesta na Koridoru 5c, uz južnu obilaznicu čija gradnja kasni. Sjeverna obilaznica zasad nema jasnu perspektivu'', upozorio je Čutura.

Dakle, završetak južne zaobilaznice Mostara se očekuje za oko dvije godine, a 88 posto projekta se odnosi na otvorenu trasu, dok ostatak projekta čine pomenuti tunel i vijadukt sa po 6 posto projekta. U opisu projekta se navodi da trasa obuhvata izgradnju trotračne ceste s usponskom trakom za spora vozila, tunela i vijadukta kao kontinuirane ramovske konstrukcije na šest polja i sedam oslonaca. Na kraju dionice predviđen je privremeni priključak Južne obilaznice s novim kružnim tokom koji će omogućiti funkcionalno povezivanje s lokalnim cestama i naseljem Rodoč.

Projekat na koji se čekalo dvije decenije

Radovi su krajem oktobra prošle godine povjereni konzorciju bosanskohercegovačkih građevinskih kompanija koji čine HP Investing Mostar, Putovi Grude i Euro-Asfalt Sarajevo, a novac je osiguran iz kapitalnih transfera Vlade FBiH javnim preduzećima za izgradnju autocesta, brzih, magistralnih i drugih cesta u FBiH.

Razlog kašnjenja u realizaciji ovog projekta je tipičan za naše prostore. Cijeli projekat je tekao sporo zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ishođenja dozvola i pronalaska finansijera. Prvi radovi na izgradnji južne mostarske zaobilaznice su, spomenimo i to, počeli davne 2006. godine!

Kroz sve te godine, a i prije, njih sav teretni saobraćaj je bio usmjeren na uže gradsko područje Mostara što već decenijama stvara svakodnevne saobraćajne čepove i narušava kvalitet život građana Mostara, tako da se ove dvije godine do konačnog završetka radova ne smatraju predugim periodom, pod uslovom da sve, zaista, bude završeno na vrijeme.