Bosna i Hercegovina

Ima li svjetla na kraju tunela Hranjen?

Gradilište je prošle godine bilo zatvoreno nekoliko mjeseci. Potom su u augustu 2024. radovi ponovo intenzivirani i trenutni ugovor pokriva probijanje tunela.

Autor: Darko Omeragić

Prije tačno dvije godine napisali smo da radovi na izgradnji tunela Hranjen između Sarajeva i Goražda napreduju korak po korak i – nismo pogriješili. Ugovor o izgradnji ovog tunela potpisan je sada već davne 2018. godine, a radovi se uz česte prekide i dosta problema izvode punih sedam godina, tako da više niko ozbiljan ne pita kada će posao biti završen.

Posljednje informacija s terena isplivale su prije nekoliko sedmica kada je inžinjer i direktor projekta izgradnje tunela dugog 5,5 kilometara Faruk Mehović za portal Klix detaljno obrazložio kako napreduju radovi, kada će ga građevinari ''napasti'' punom snagom i s kakvim se sve problemima suočavaju na terenu. Ovaj tunel, podsjetit ćemo, pun je izazova – od finansijskih do složenog terena koji građevinarima stvara nepredviđene probleme, a finansijerima troškove. U svemu tome jedino je bitno da su svi svjesni kako nema nazad.

Radovi ne trpe duge pauze

Gradilište je prošle godine bilo zatvoreno nekoliko mjeseci. Potom su augustu te godine radovi ponovo intenzivirani i trenutni ugovor pokriva probijanje tunela. Glavni inžinjer Mehović kaže da je trenutno na gradilištu 103 radnika i da je za njih formiran kamp, te kuhinja s pratećom opremom u Pothranjenu i Hrenovici. Početkom februara njima će se pridružiti još jedna ekipa radnika iz Slovenije i oni će početi radove sa sjeverne strane tunela. Rok za probijanje tunela je 915 dana, odnosno 30 mjeseci.

Prema Mehovićevim riječima, tunel je linijski objekat koji ne trpi pauze u radovima. ''Potreban nam je permanentan rad. Ako idete naprijed s primarnom podgradom nju prate izolacija, armatura, sekundarna obloga, a onda i sve ostale elektro i mašinske instalacije, uz odvodnjavanje i slično. Ako se taj ciklus ne zatvori u tunelu će se tokom određenog perioda pojaviti voda koja može promijeniti geotehničku strukturu stijenske mase i samim tim oslabiti parametre nosivosti'', objasnio je cijelu problematiku glavni inžinjer Mehović.

Radovi koji se trenutno izvode će koštati 122 miliona KM bez PDV-a, koliko je za projekat odobrila Vlada FBiH. Ovaj novac će biti dovoljan za probijanje tunela s primarnom podgradom i za 680 metara sekundarne obloge. Za nastavak posla u 2026. godini bi trebalo još oko 25 miliona KM koji bi mogli pokriti još dva kilometra sekundarne obloge. No, i kada se završe radovi na tunelu biće potrebno još napora i novca za izgradnju mosta, vijadukta, nadvožnjaka, propusta i armirano-betonskih nasipa na sjevernoj strani tunela u Hrenovici, ali je dobra vijest da je eksproprijacija skoro završena što bi trebalo ubrzati radove na pristupnim objektima ovog važnog tunela.

Nakon svih peripetija oko ovog projekta raduje makar optimizam trenutnog glavnog inžinjera Mehovića koji je uvjeren da će unatoč svim problemima tunel na kraju biti završen: ''Sve je spremno da startujemo u februaru. Imat ćete tunel'', uvjeren je Faruk Mehović.

Izgradnja brze ceste između Sarajeva i Goražda na kojoj će se nalaziti tunel Hranjen je obećanje političara građanima, prije svega, Goražda, staro najmanje tri decenije, ako ne i duže. Njegovim ispunjavanjem udaljenost između dva grada bi trebala biti smanjena sa 95,6 na 56 kilometara, a putovanje svesti na 45 minuta.

Potrošnja novca po godinama

Prema javno dostupnim podacima, Vlada FBiH je od 2018. do maja prošle godine u projekat uložila 376 miliona KM. U prvoj godini 65 miliona, potom 2019. 110 miliona i 2020. 29,9 miliona KM. Godine 2021. izdvojeno je još 30 miliona, a 2022. godine 35 miliona KM. U 2023. godini je odobreno 66,6 miliona KM, a prošle 39,5 miliona KM. Radovi su počeli 2019. godine, a dvije godine poslije su zbog nedostatka sredstava obustavljeni. Tada je zaključeno da je potrošen sav novac, a da je s njim urađena tek trećina posla, što je opravdano nepredviđenim geološkim uslovima. Prije četiri godine su investitori predviđali da bi za probijanje tunela trebalo oko 120 miliona KM, a s izgradnjom pristupnih cesta oko 320 miliona KM. No, taj budžet je odavno probijen, a s njim i oko 2,8 kilometara tunela ili oko 51 posto cijelog objekta. Zbog svega što se dešavalo na gradilištu ove brze ceste i tunela projekat je već nazvan bosanskim ''Skadrom na Bojani''. I tako će biti sve dok ga konačno ne završe.

BIHAMK

Povezane novosti

Možda bi vas zanimalo