Bosna i Hercegovina

Ko će graditi most preko rijeke Tare?

U Sarajevu je održan koristan sastanak na kojem su ministrica saobraćaja Crne Gore Maja Vukičević i njen bh. kolega Edin Forto razgovarali o tri bitna projekta.

Autor: Darko Omeragić

Sredinom septembra u Sarajevu je održan koristan međudržavni sastanak na kojem su ministrica saobraćaja Crne Gore Maja Vukičević i ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto pretresli tri infrastrukturne teme koje su jednako važne za obje zemlje.

Njih dvoje su aktuelizirali izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare koji se nalazi na najkraćoj dionici ceste između Sarajeva i Podgorice, zatim planove za izgradnju Jadransko-jonske ceste i željezničke pruge Čapljina – Nikšić. Sva tri projekta su od izuzetnog značaja za građane BiH i Crne Gore i već decenijama se nalaze samo u planovima.

BiH i CG

O cesti Foča – Šćepan polje i međudržavnom mostu BIHAMK Magazin je do sada više puta pisao, a posljednji put smo prije tri mjeseca podsjetili na najavu Javnog preduzeća Putevi RS da će tender za cestu dugu 12,5 kilometara biti raspisan u roku od 15-ak dana, te da su pregovori sa Svjetskom bankom završeni u januaru, a da oni s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) još traju. Dakako, ovu priču je pomalo poremetila i politička situacija u Republici Srpskoj i sve ono što se događalo u vezi s bivšim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i promjenama na čelu Vlade RS, ali ostaje činjenica da je nakon pregovora sa Svjetskom bankom u Washingtonu u kojima je učestvovao državni ministar Forto, Vladi RS-a odobreno 80 miliona američkih dolara za ovaj projekat.

No, vratimo se ponovo na ono o čemu su prije nekoliko dana u Sarajevu razgovarali Vukičević i Forto, jer je most preko rijeke Tare sa pristupnim cestama na obje strane granice dio ove priče i nalazi se na cesti koja spaja BiH, Crnu Goru i Albaniju.

''U Crnoj Gori imamo partnere koji žele da sa svoje strane završe posao kako bismo konačno dobili modernu cestu koja spaja glavne gradove dvije evropske zemlje'', rekao je ministar Forto.

On je potom dodao da se po pitanju mosta preko Tare trenutno traže nadzor i izvođači radova.

''Ministarstvo prometa i komunikacija BiH učestvuje u sufinansiranju mosta preko Tare i kilometra pristupne ceste s bh. strane, što ćemo raditi u saradnji s Putevima RS. A i s crnogorske strane se planiraju određeni infrastrukturni zahvati kako bi se priključili na novi granični prelaz'', rekao je Forto.

Njegova kolegica Maja Vukičević je rekla da je u toku izbor izvođača radova na izgradnji mosta i da bi taj dio trebao biti završen u narednih mjesec ili dva. Ministrica Vukičević je, također, rekla da će dionica ceste Zaborje – Jasenovo koja vodi prema graničnom prelazu s BiH biti završena do aprila naredne godine.

''Očekujem da će asfaltiranje ove dionice biti završeno do kraja godine, a mi ćemo raditi i pristupne ceste do granice s BiH. Izgradnjom mosta dionica će dobiti svoj puni kapacitet'', kazala je Vukičević.

Osim o ovom projektu Vukičević i Forto su se dotakli spajanja dvije zemlje željeznicom (pruga Čapljina – Nikšić) na osnovu sporazuma koji su dvije zemlje potpisali još 2008. godine. Željeznička pruga bi spojila tri luke – Ploče, Bar i Drač. Ovaj koridor je prije dvije godine uvršten u transevropsku mrežu i visoko je na listi prioriteta Transportne zajednice. Vukičević je podsjetila da je Crna Gora još 2012. rekonstruisala dio pruge do Nikšića.

U neumskom zaleđu

''Danas smo u Sarajevu dogovorili formiranje radne grupe koja će se baviti samo ovim projektom, a s ciljem da ubrzamo njegovu realizaciju“, rekla je Vukičević u Sarajevu. Što se tiče Jadransko-jonske ceste Crna Gora je trenutno u fazi izbora projektanta koji treba uraditi idejni projekt. S druge strane, Bosna i Hercegovina je, prema riječima Edina Forte, prije desetak godina krenula s izradom dokumentacije.

''Ova cesta bi s bh. strane išla od Počitelja preko neumskog zaleđa, između Stoca i Neuma, preko Popovog polja do granice s Crnom Gorom'', objasnio je bh. ministar.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su dvije zemlje-kandidatkinje za ulazak u Evropsku uniju i sasvim sigurno je da će upravo zbog toga novac za ove projekte biti najmanji problem, bilo kroz povoljne kredite koje im za infrastrukturne projekte već daje EU ili kroz grantove. Najvažnije je da obje zemlje ostanu fokusirane na ove teme i da se na takmiče ko će prije i bolje završiti svoj dio posla, jer to od njih ne očekuje samo EU nego i građani koji se svakodnevno suočavaju s nerazvijenom infrastrukturom.

BIHAMK

Povezane novosti

Možda bi vas zanimalo