Sarajevo dobija tri gradske zone sa smanjenim emisijama plinova iz vozila
Mjerenje ispušnih plinova je pokazalo koja je stvarna emisija čestica prašine, dušikovih oksida, ugljikovodika i ugljenmonoksida u Sarajevu. Problem je ozbiljan, a BIHAMK-ova Studija o uticaju saobraćaja na okoliš Kantona Sarajevo nudi održiva rješenja.
Stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine se već dugo guše u zagađenom zraku, a vlasti na to nemaju adekvatan odgovor. Za zagađeni zrak su tokom zime, kada je situacija najgora, najviše kriva ložišta i visoka cijena gasa zbog koje se ovaj energent ne koristi onoliko koliko bi trebao. Sljedeći po redu zagađivači zraka su automobili. Posebno oni s niskim Euro normama. Uz sve to, krivac za zagađenje je i nedovoljan broj kvalitetnih cesta i višak automobila. A Sarajevo ima i nepovoljan geografski položaj, jer se nalazi u kotlini s vrlo malo vjetrokoridora. Kao da nije dovoljno to što je previše automobila registrovano na ovako malom prostoru, nego se u Šeher sve više slijevaju automobili i iz svih krajeva BiH, ali i bivše Jugoslavije, jer je glavni grad BiH postao i "turistička meka". Ključno je pitanje kako to sve preživjeti?
Nauka bi morala pomoći, a to već i čini. Međutim, moramo sačekati njene rezultate, odnosno da vlast provede ono što su napisali i predložili stručnjaci. Mjerenje ispušnih plinova je pokazalo koja je stvarna emisija čestica prašine (PM), dušikovih oksida (NOx), ugljikovodika (HC) i ugljenmonoksida (CO).
Mjerenja su u Sarajevu provedena kao podprojekat "Podrška Bosni i Hercegovini u poboljšanju kvaliteta zraka i upravljanju zrakom" (IMPAQ), koji je finansirala Švedska agencija za međunarodnu saradnju (SIDA) i administrirala Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA). Pomoć su kao izvršni partneri pružili Švedski institut za istraživanje okoliša (IVL) i španska kompanija Opus Remote Sensing.
Mjerenja na više lokacija
Ministar saobraćaja KS Adnan Šteta je rekao da je u ljeto 2022. mjerenjima u Sarajevu zabilježeno 25.000 prolaza motornih vozila (putničkih, lakih teretnih, autobusa, kamiona, te motocikala). Mjerenja su obavljena u ulicama Alipašina, Kurta Šorka, Hamdije Čemerlića i Alije Kučukalića. Lokacije su, prema njegovim riječima, izabrane zbog nagiba, jer pri kretanju u takvim situacijama izlazi najviše ispušnih plinova, ali i zbog različitosti vozila koja se kreću tim ulicama koje su ujedno i ulaz/izlaz iz Kantona Sarajevo, te prometnice s najvišim prosječnim godišnjim dnevnim saobraćajem (PGDS).
Mjerenjem je utvrđeno ono što se potvrdilo i u razvijenim evropskim zemljama, a to je da se povećanjem ekoloških normi za motorna vozila (Euro) smanjuje emisija PM-a iz svih vozila. No, postoje i neke razlike koje se ogledaju u tome da benzinska vozila do Euro 5 norme u Sarajevu emituju više PM-a, Noxa, HC-a i CO u poređenju s benzinskim vozilima do Euro 5 norme u gradovima EU, što upućuje na sumnju da se u Sarajevu koristi gorivo lošijeg kvaliteta i s većim sadržajem sumpora. No, to je sad već druga tema. Dizelaši, očekivano, najviše zagađuju i do norme Euro 3,4 i 5 emituju 74 posto Noxa, a Euro norme 3 i 4 do 74 posto PM-a.
I kako ovaj problem riješiti? Odgovori se nalaze i u BIHAMK-ovoj Studiji o uticaju saobraćaja na okoliš Kantona Sarajevo koja je u prisustvu kantonalnog premijera Nihada Uka i ministra Štete predstavljena 15. jula 2025, a u kojoj su ponuđene mjere za poboljšanje kvaliteta zraka, nakon analize uticaja saobraćaja na okoliš u KS. Studija koja je urađena uz podršku Međunarodne automobilske federacije (FIA) i JP Ceste FBiH je predložila uvođenje "Zona niskih emisija" (ZNE), kao jednu od najvažnijih mjera za smanjenje zagađenja zraka.
Građanima čist zrak, vozačima alternativa
Upravo o tome je u razgovoru za jedan medij govorio ministar Šteta najavljujući, nakon sastanka sa španskom ambasadoricom Marijom Molinom Alvarez Toledo s kojom je pričao o zagađenju zraka u Sarajevu, odnosno studiji s početka teksta. Zaključak studije koju će u djelo provesti vlasti u KS je da treba formirati tri gradske zone sa smanjenim emisijama plinova iz vozila. U najkraćem, Zona A će predstavljati centar grada s turističkim i komercijalnim djelatnostima i ona će imati najviši nivo zabrane i zbog velike saobraćajne gužve. Zona B će se nalazi na jugu Sarajeva. To je područje u blizini centra grada i u kojem se nalaze javni subjekti, komercijalne djelatnosti i stambene zgrade. Zona C se nalazi na sjeveru Sarajeva i riječ je o dijelu grada s urbanom topologijom, gdje je pretežno stambena zona s uskim ulicama i padinama...
Plan vlasti je da napravi alternativne saobraćajnice kako vozila ne bi ulazila u pomenute zone, ali i da se izdaju posebne dozvole za korištenje vozila na koja se odnose nova pravila za stanovnike pomenutih zona i one koji tu dolaze privremeno zbog obavljanja posla ili turističke posjete.
Plan je, kaže Šteta, da provedba ovog projekta počne već od naredne godine i da se odnosi na period 2026-2028. godina. Projekat se radi po uzoru na druge evropske zemlje, a cilj je smanjenje zagađenosti zraka, buke i u konačnici broja vozila. Budućnost je u ekološkim vozilima, a to u Sarajevu znači samo jedno – svi u tramvaje i trolejbuse. Barem ih sada imamo i sve su moderniji.
Povezane novosti

U oktobru se otvara dionica autoceste između Zenice i Žepča
Radi se o dionici Poprikuše – Nemila, u dužini od 5,5 kilometara, a sklopu koje čak 83 posto radova predstavljaju objekti – mostovi, vijadukti i tuneli.

Izgradnje brze ceste kroz Krajinu počinje na proljeće 2026.
Prije tri godine procjene su bile da bi izgradnja 47 kilometara brze ceste kroz USK trebala koštati oko 500 miliona eura.

Za dvije poddionice autoceste u FBiH na Koridoru 5c 100 miliona eura
Vlada FBiH je prilikom davanja saglasnosti kojom su prihvaćeni grantovi zaključila da će odluke o njihovoj realizaciji provesti nadležna ministarstva finansija i prometa i komunikacija, te Javno preduzeće Autoceste FBiH.