Bosna i Hercegovina

Sarajevo dobija tri gradske zone sa smanjenim emisijama plinova iz vozila

Mjerenje ispušnih plinova je pokazalo koja je stvarna emisija čestica prašine, dušikovih oksida, ugljikovodika i ugljenmonoksida u Sarajevu. Problem je ozbiljan, a BIHAMK-ova Studija o uticaju saobraćaja na okoliš Kantona Sarajevo nudi održiva rješenja.

Autor: Darko Omeragić

Stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine se već dugo guše u zagađenom zraku, a vlasti na to nemaju adekvatan odgovor. Za zagađeni zrak su tokom zime, kada je situacija najgora, najviše kriva ložišta i visoka cijena gasa zbog koje se ovaj energent ne koristi onoliko koliko bi trebao. Sljedeći po redu zagađivači zraka su automobili. Posebno oni s niskim Euro normama. Uz sve to, krivac za zagađenje je i nedovoljan broj kvalitetnih cesta i višak automobila. A Sarajevo ima i nepovoljan geografski položaj, jer se nalazi u kotlini s vrlo malo vjetrokoridora. Kao da nije dovoljno to što je previše automobila registrovano na ovako malom prostoru, nego se u Šeher sve više slijevaju automobili i iz svih krajeva BiH, ali i bivše Jugoslavije, jer je glavni grad BiH postao i "turistička meka". Ključno je pitanje kako to sve preživjeti?

Nauka bi morala pomoći, a to već i čini. Međutim, moramo sačekati njene rezultate, odnosno da vlast provede ono što su napisali i predložili stručnjaci. Mjerenje ispušnih plinova je pokazalo koja je stvarna emisija čestica prašine (PM), dušikovih oksida (NOx), ugljikovodika (HC) i ugljenmonoksida (CO).

Mjerenja su u Sarajevu provedena kao podprojekat "Podrška Bosni i Hercegovini u poboljšanju kvaliteta zraka i upravljanju zrakom" (IMPAQ), koji je finansirala Švedska agencija za međunarodnu saradnju (SIDA) i administrirala Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA). Pomoć su kao izvršni partneri pružili Švedski institut za istraživanje okoliša (IVL) i španska kompanija Opus Remote Sensing.

Mjerenja na više lokacija

Ministar saobraćaja KS Adnan Šteta je rekao da je u ljeto 2022. mjerenjima u Sarajevu zabilježeno 25.000 prolaza motornih vozila (putničkih, lakih teretnih, autobusa, kamiona, te motocikala). Mjerenja su obavljena u ulicama Alipašina, Kurta Šorka, Hamdije Čemerlića i Alije Kučukalića. Lokacije su, prema njegovim riječima, izabrane zbog nagiba, jer pri kretanju u takvim situacijama izlazi najviše ispušnih plinova, ali i zbog različitosti vozila koja se kreću tim ulicama koje su ujedno i ulaz/izlaz iz Kantona Sarajevo, te prometnice s najvišim prosječnim godišnjim dnevnim saobraćajem (PGDS).

Mjerenjem je utvrđeno ono što se potvrdilo i u razvijenim evropskim zemljama, a to je da se povećanjem ekoloških normi za motorna vozila (Euro) smanjuje emisija PM-a iz svih vozila. No, postoje i neke razlike koje se ogledaju u tome da benzinska vozila do Euro 5 norme u Sarajevu emituju više PM-a, Noxa, HC-a i CO u poređenju s benzinskim vozilima do Euro 5 norme u gradovima EU, što upućuje na sumnju da se u Sarajevu koristi gorivo lošijeg kvaliteta i s većim sadržajem sumpora. No, to je sad već druga tema. Dizelaši, očekivano, najviše zagađuju i do norme Euro 3,4 i 5 emituju 74 posto Noxa, a Euro norme 3 i 4 do 74 posto PM-a.

I kako ovaj problem riješiti? Odgovori se nalaze i u BIHAMK-ovoj Studiji o uticaju saobraćaja na okoliš Kantona Sarajevo koja je u prisustvu kantonalnog premijera Nihada Uka i ministra Štete predstavljena 15. jula 2025, a u kojoj su ponuđene mjere za poboljšanje kvaliteta zraka, nakon analize uticaja saobraćaja na okoliš u KS. Studija koja je urađena uz podršku Međunarodne automobilske federacije (FIA) i JP Ceste FBiH je predložila uvođenje "Zona niskih emisija" (ZNE), kao jednu od najvažnijih mjera za smanjenje zagađenja zraka.

Građanima čist zrak, vozačima alternativa

Upravo o tome je u razgovoru za jedan medij govorio ministar Šteta najavljujući, nakon sastanka sa španskom ambasadoricom Marijom Molinom Alvarez Toledo s kojom je pričao o zagađenju zraka u Sarajevu, odnosno studiji s početka teksta. Zaključak studije koju će u djelo provesti vlasti u KS je da treba formirati tri gradske zone sa smanjenim emisijama plinova iz vozila. U najkraćem, Zona A će predstavljati centar grada s turističkim i komercijalnim djelatnostima i ona će imati najviši nivo zabrane i zbog velike saobraćajne gužve. Zona B će se nalazi na jugu Sarajeva. To je područje u blizini centra grada i u kojem se nalaze javni subjekti, komercijalne djelatnosti i stambene zgrade. Zona C se nalazi na sjeveru Sarajeva i riječ je o dijelu grada s urbanom topologijom, gdje je pretežno stambena zona s uskim ulicama i padinama...

Plan vlasti je da napravi alternativne saobraćajnice kako vozila ne bi ulazila u pomenute zone, ali i da se izdaju posebne dozvole za korištenje vozila na koja se odnose nova pravila za stanovnike pomenutih zona i one koji tu dolaze privremeno zbog obavljanja posla ili turističke posjete.

Plan je, kaže Šteta, da provedba ovog projekta počne već od naredne godine i da se odnosi na period 2026-2028. godina. Projekat se radi po uzoru na druge evropske zemlje, a cilj je smanjenje zagađenosti zraka, buke i u konačnici broja vozila. Budućnost je u ekološkim vozilima, a to u Sarajevu znači samo jedno – svi u tramvaje i trolejbuse. Barem ih sada imamo i sve su moderniji.

BIHAMK

Povezane novosti

Možda bi vas zanimalo