FBiH u novu brzu cestu ulaže 120 miliona KM

Osim autoceste na Koridoru 5c, koja je najvažniji saobraćajni infrastrukturni projekat u Bosni i Hercegovini, apsolutni prioritet su i brze ceste kojim će biti povezani bh. gradovi i mjesta u kantonima. Njihova izgradnja bi morala biti brža, ali i pravednija, u smislu ravnomjernog regionalnog razvoja. Pomalo je nevjerovatno da kroz Tuzlanski kanton, koji je i najveći od svih 10 kantona u FBiH trenutno nema ni metra autoceste ili brze ceste, iako u tu svrhu najviše izdvaja. Ovakva situacija pomalo čudi, s obzirom na broj registrovanih automobila – u TK ih je 142.355 i po ovom parametru nalazi se odmah iz Sarajevskog s 162.660 registrovanih vozila. Odgovore na ova pitanja bi trebali dati nadležni u Tuzlanskom kantonu, ali i oni koji ih predstavljaju na nivou FBiH i države, ali jedno je sigurno – nešto je potrebno mijenjati.

Brzi cestama slabo je pokriven i Unsko-sanski kanton, a poseban je problem slaba saobraćajna povezanost ovog kantona sa Sarajevom. U Srednjobosanskom kantonu se nešto radi, ali sve ide sporo, pogotovo ako u obzir uzmemo činjenicu da su brojne ceste davno ucrtane i planirane i da se mnogo novca vrti u raznim akcizama i porezima, pa je sasvim logično pitanje zašto se ceste ne grade brže.

Od Mostara do granice s Hrvatskom

Konkretne stvari se događaju u Hercegovini i srednjoj Bosni. Nedavno smo saznali da će 21. marta u prostorijama Javnog preduzeća Autoceste FBiH biti otvorene ponude za brzu cestu Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom. Saobraćajnica je podijeljena na dvije sekcije Polugrna – Podledinac u dužini od 5,48 kilometara i Podledinac – Grude Istok u dužini od 6,36 kilometara. Procijenjena vrijednost radova na ove dvije sekcije je oko 119 miliona KM, od čega za kraću sekciju ide 49,9 miliona, a za dužu 69,2 miliona KM. I ove dvije sekcije su samo dio kompletne brze ceste od Mostara do granice s Hrvatske koja bi u konačnici trebala biti duga 60 kilometara i koštati 938 miliona KM.

Izgradnja brzih cesta u FBiH je, prema riječima direktora Autocesta FBiH Denisa Lasića, bitna. On je naveo nekoliko putnih pravaca za koje se pripremaju radovi. To su brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom, Prača – Goražde, na kojoj je i tunel Hranjen, Lašva – Travnik – Jajce i pomenuta brza cesta od Mostara do granice s Hrvatskom. Osim ovih brzih cesta, Lasić je početkom godine naveo kao neke od prioriteta dio autoceste Sarajevo –Beograd, dionica Tuzla – Orašje i Jadransko-jonsku autocestu u dijelu koji će prolaziti kroz FBiH. Od ovih projekata u toku je izgradnja samo dvije brze ceste, a to su Prača – Goražde i lot 5 brze ceste Lašva – Nević polje (od petlje u Vitezu do petlje u Nević polju) u dužini od 4,8 kilometara i u vrijednosti od 74,9 miliona KM s PDV-om i koja je, kako navode u Autocestama FBiH, u završnoj fazi. Cijela brza cesta Lašva – Travnik – Jajce bi trebala biti duga 24,3 kilometra i riječ o saobraćajnici od javnog interesa za FBiH.

Gradnja dionice Lašva – Nević polje

Osim ovog lota, brza cesta kroz srednju Bosnu će se sastojati i od dionica Lašva –Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu) – petlja Vitez (izlaz iz poslovne zone). Riječ je o jednom od najprometnijih putnih pravaca u cijeloj Bosni i Hercegovini koji je davnih dana prevazišao potrebu obične magistralne ceste sa samo dvije trake. Brzu cestu kroz srednju Bosnu izuzetno je važno izgraditi kako bi se dalje gradilo ka zapadnoj Bosni na pravcu od Jajca preko Ključa i prema Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši do granice s Hrvatskom.

Ugovor za kratku dionicu brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, od Lašve do Nević polja potpisan je 26. aprila 2022. godine s građevinskom kompanijom Hering iz Širokog Brijega. Iako je rok za izvođenje radova bio 20 mjeseci, radovi se još izvode. Da je rok ispoštovan, ova dionica bi u prometu bila već od januara 2024. godine, a s obzirom na to da nije, jasno je da se s njenim završetkom kasni već 13 mjeseci. U oktobru prošle godine je rečeno da će radovi na ovoj dionici biti završeni do kraja 2024. godine. I taj rok je probijen za najmanje dva mjeseca. Kao razlog za kašnjenje u javnosti su se pojavile informacije da je došlo do korekcije projekta, povećanog obima radova i procedura, izmještanja instalacija i slično.