Autocesta Rača – Bijeljina bi trebala biti gotova do septembra

Republika Srbija donirala je bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska 10 miliona eura ili oko 19,5 miliona KM za izgradnju autoceste Rača – Bijeljina u dužini od 20 kilometara, objavljeno je prije nekoliko dana nakon sjednice Vlade RS koja je donijela odluku o prihvatanju ove vrijedne donacije. Ministarstvo finansija RS će ova sredstva preusmjeriti na račun Javnog preduzeća Autoputevi RS koje je investitor ovog značajnog infrastrukturnog projekta. Cijeli projekat, kako se navodi u informaciji entitetske vlade, košta 258,1 milion KM, a u ovoj godini u njega će biti uloženo 90,8 miliona KM.

Dionica autoputa Rača – Bijeljina je dio budućeg autoputa Banjaluka – Bijeljina –Beograd. Radovi na ovoj dionici se uveliko izvode, a posao realizuju građevinske kompanije Integral Inžinjering Laktaši, Srbijaautoput Beograd i IG Banjaluka. JP Autoputevi RS su prije pet godina raspisali tender za cijelu dionicu Vukosavlje –Rača, ali kako se na njemu nije pojavila nijedna kompanija koja bi mogla iznijeti cijeli posao, trasa je podijeljena na tri dijela od kojih je jedan dio i pomenuta dionica Rača – Bijeljina.

Detalji projekta

U opisu projekta se navodi da se na dionici Rača – Bijeljina nalazi petlja Bijeljina sjever sa naplatnom stanicom, petlja u zoni između naselja Velika Obarska i Batković, kao čvorište i veza sa brzim putem iz pravca Pavlović mosta. Na kraju dionice se nalazi čeono naplatno mjesto i novi carinski terminal. Tu je planirana i baza za održavanje autoceste, dva odmorišta, te mostovi, vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci i ostali objekti u skladu s projektnom dokumentacijom, navode iz Autoputeva RS-a.

Na planiranoj autocesti od Banjaluke do Bijeljine bi se trebale nalaziti još dvije dionice, a to su Vukosavlje – Brčko u dužini od 33 kilometra i Brčko – Bijeljina u dužini od 17 kilometara. No, po pitanju ove dvije dionice do sada nema naznaka da će njihova gradnja uskoro početi, iako je tender za dionicu Vukosavlje – Rača raspisan još davne 2020. godine. Tender je ipak poslije poništen. Nakon ''cjepkanja'' dionica krajem maja 2021. godine raspisan je novi tender. Šta se poslije dešavalo i zašto gradnja ove dionice nije počela ostala je nepoznanica. Jedino čega se mediji sjećaju je da je tokom predizborne kampanje 2022. položen kamen-temeljac za njenu gradnju.

Prema nezvaničnim informacijama, entitetska vlada je pregovarala s kineskom izvoznom Exim bankom od koje su trebali dobiti kredit od čak 750 miliona KM za samo 33 kilometra ove dionice. Ovaj kredit je entitetski premijer Radovan Višković posljednji put spomenuo u oktobru prošle godine rekavši da ga Kinezi još nisu odobrili. Kinezi su spremni, rekao je jedan od direktora China State Construction Engineering Corp. Ltd prilikom prošlogodišnjeg susreta s članovima Vlade RS, ali očito je da u ovom projektu postoji jedno veliko ''ali'' na koje još niko nije dao precizan odgovor. Do tada će na ovoj dionici kao podsjetnik na ono što se trebalo dogoditi biti samo kamen-temeljac.

No, vratimo se još malo na dionicu Rača – Bijeljina na kojoj radovi uveliko teku. Ni s njenim početkom nije sve išlo glatko. Tender je prvo raspisan u novembru 2021. godine s rokom za dostavljanje ponuda do kraja decembra te godine.

Produžavanje rokova

Na kraju je tender produžen do kraja januara naredne godine. Entitetski predsjednik Milorad Dodik je dionicu Rača – Bijeljina posljednji put obišao u junu prošle godine najavljujući završetak njene gradnje do kraja ove godine. Tada je rekao kako je dionica najveća investicija koju je Bijeljina ikada imala, napominjući da je riječ o 288 miliona KM (147,7 miliona eura), od čega je bh. entitet RS već uložio oko 100 miliona KM ili oko 51 milion eura, te da je Srbija u cijelosti isfinansirala most na rijeci Savi koji povezuje BiH i Srbiju. Dodik je ovu dionicu spominjao i u novembru prošle godine u razgovoru za RTS, kada je precizirao kako očekuje njen završetak do septembra 2025. godine, a izgradnju cijelog autoputa od Banja Luke do Beograda ''u narednih četiri do najviše pet godina''.

Bh. entitet RS je u problemu i što zbog svoje politike nije u prioritetu bankama iz Evropske unije koje daju povoljnije kredite za ovakve projekte za razliku od Kineza koji, u pravilu, ne dozvoljavaju ni da se govori pod kakvim uslovima su sklopili kreditni aranžmana što te projekte čini vrlo netransparentnim.