Probijene obje cijevi trenutno najdužeg tunela na Koridoru 5c

Probijena je i desna cijev tunela Golubinja, najdužeg od svih koji se trenutno grade na autocesti A1 u Bosni i Hercegovini, izvijestili su prije nekoliko dana iz Autocesta FBiH. Tunel je dug 3,6 kilometara, a nalazi se na dionici autoceste na Koridoru 5c Poprikuše – Nemila koja bi kada se izgradi trebala biti duga 5,5 kilometara. Iako je prvobitni plan bio da se ova dionica izgradi do maja ove godine zbog nepredviđenih problema rok je pomjeren za sredinu naredne godine. Riječ je o zaista kompleksnoj i skupoj dionici koju grade radnici turske građevinske kompanije Cengiz insaat Sanayi Ticaret A.S. Vrijednost ugovora koji je potpisan u novembru 2020. je 208 miliona eura s PDV-om, a sve se finansira kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 70 miliona eura, Evropske investicijske banke (EIB) 90 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milion eura koja su izdvojena u okviru Agende za povezivanje preko investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Ugovor za izgradnju ove dionice potpisan po principu „design and bulid“ (projektuj i izgradi) po žutom FIDIC-u. Nadzor radova je dodijeljen italijanskoj firmi IRD Engineering S.t.l.

Tunel, mostovi, vijadukti

Dakle, tunel Golubinja čini više od polovine cijele dionice autoceste Poprikuše –Nemila, čiji početak se nalazi južno od grada Žepče. Zapravo, čak 83 posto dionice čine razni objekti. Osim tunela Golubinja tu se nalaze i mostovi Golubinja 1 dužine 476,5 metara, Bosna dužine 204 metra, vijadukt Golubinja od 138 metara i Kovanići od 129 metara, a u sklopu dionice je i petlja Poprikuše, kao i Centar  za kontrolu saobraćaja.

Kako su istakli iz Autocesta FBiH, značaj tunela Golubinja je u tome što će bitno skratiti  put od Sarajeva prema sjeveru Bosne i Hercegovine, jer će biti izbjegnut obilazak bosanskih brda, odnosno vožnja kanjonom Bosne.

Lijeva cijev tunela Golubinja probijena je u julu ove godine u prisustvu najviših zvaničnika FBiH, predstavnika investitora i izvođača radova. Tada je rečeno da je na izgradnji ovog tunela angažovano čak 400 turskih i 200 radnika iz BiH, a da je 80 posto sirovina koji se koriste za njegovu gradnju iz naše zemlje.

Dionica autoceste Poprikuše – Nemila je dio sjevernog Koridora 5c na kojem se nalazi još nekoliko značajnih dionica među kojima je dionica Medakovo – Ozimice koja je duga 21,3 kilometra i koja će koštati 361 milion eura i koju također gradi turski Cengiz. Ova dionica prolazi kroz Žepče, Maglaj i Tešanj. Autoceste FBiH su ranije najavile da bi kompletan sjeverni dio Koridora 5c, odnosno sve dionice od Sarajeva do rijeke Save trebala biti završene do polovine 2026. godine, što se u ovom trenutku ne čini predalekim. Na sjevernom dijelu koridora autoceste nalazi se još i dionica Putnikovo brdo – Medakovo za koju su Autoceste FBiH u augustu dobile značajan grant od EU u iznosu od 3,5 miliona eura koji će biti iskorišten za nadzor radova na ovoj dionici koja će biti duga 8,5 kilometara. Ova dionica prolazi kroz općine Usora, Doboj jug i Tešanj,a vrijednost radova je 167 miliona eura sa PDV-om.

Ostala je još jedna dionica

Sjeverni dio Koridora 5c čine dionice ukupne dužine oko 50 kilometara i na gotovo svim su radovi počeli. Jedina dionica na kojoj još nisu počeli radovi je Ozimice –Poprikuše dužine 12,8 kilometara.

U jednom od intervjua koji se tiču brzine gradnje autoceste i brzih cesta u FBiH ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić je kazala da njihovu gradnju usporava i proces javnih nabavki, te zloupotrebe pri podnošenju žalbi na tendersku dokumentaciju.

„U praksi se događa i zakon je to omogućio, da potencijalni ponuđači, odnosno žalitelji predaju žalbe bez dokaza o uplati naknade za žalbu. To dovodi do zaustavljanja postupaka nabavki, a žalitelji uopće nemaju namjeru plaćanja naknade, već samo interes da zaustave ili prolongiraju postupak javne nabavke. Biće potrebno da se mijenja ovakvo zakonsko rješenje“, upozorila je ministrica Katić.

Dakle, osim vrlo teškog terena na koji nailaze bh. građevinci i ovo je jedan od faktora koji utiče na brzinu radova na svim saobraćajnicama u BiH. Osim toga, sporost u izvođenju radova utiče i na cijenu izgradnje, pa se često dešava da cijena radova poraste tokom godina gradnje u odnosu na ono što je potpisano.