Iz brčanskog kraja poznatog po proizvodnji bamije stiglo je upozorenje da su prinosi ove godine znatno smanjeni te zatražena pomoć kako bi se taj pad zaustavio a poljoprivrednici stimulisali za uzgoj u narednoj godini. Bamija je tradicionalno povrće naših krajeva, nosi oznaku geografskog porijekla i veoma tražena na tržištu. Riječ je o biljki koja djeluje i kao afrodizijak što je izdvaja od drugih vrsta povrća. Minulih mjeseci kada su cijene na zelenim pijacama divljale kod bamije se održala na nivou šest do sedam maraka po nizu što je više jeftino nego skupo.
Nažalost bamiju je kao glavno jelo teško naći na jelovnicima klasičnih i nacionalnih restorana i domaćih kuhinja otvorenog tipa. Nema je ni u popularnoj begovoj čorbi u kojoj bi, prema starim recepturama u tanjiru, što ga ugostitelji iznose pred gosta, uz komadiće mesa, kao osnovni sastojak trebalo biti najmanje pola šake.
Zaintrigiran tom činjenicom u deset restorana u Sarajevu i nekim drugim bosanskim čaršijama poslužen sam begovom čorbom i samo u dva slučaja ''ulovio'' dva, odnosno jedno zrno ovog ploda. Da bi kod gosta otklonili sumnju da u čorbi nema bamije većina tamošnjih kuhara stavlja po nekoliko zrna graška koji se u starim receptima uopšte ne spominje kao sastavni dio ove čorbe.
Bojim se da je to put definitivnog nestanka poznate čorbe i ove namirnice.
Borba za očuvanje autohtonih vrsta ovih dana vodi se i u šumi. Profesori s Harvarda (SAD) borave u BiH da bi sakupili sjeme Pančićeve omorike, ugrožene vrste s Crvene liste IUCN-a poznate kao najstarije živuće drvo u Evropi. Njeno prirodno stanište ograničeno je na oko 60 hektara duž toka rijeke Drine. Amerikanci je žele uzgajati i njom pošumljavati tamošnje prostore u cilju efikasne zaštite biodiverziteta. Ujedno to je način da prikupljeni materijal bude predmet istraživanja svih obrazovnih institucija i instituta. Spominjanje Bosne i Hercegovine pri tom nije upitno!
Povezane novosti
Pješaci u makazicama
Još nije kasno da se na mjestima gdje pješaci najčešće nepropisno prelaze ulicu postave dodatna upozorenja da to ne čine i uz to povremeno osigura prisustvo policije.
Deda na dalekovodu
Imamo dovoljno elektroinstalatera, a malo montažera, pa ako nekad vidite da se radnik od pedeset pa i više godina penje na dalekovod da bi otklonio kvar nemojte se začuditi.
Ravno do mora
U sedmici iza nas potpisani su ugovori o izgradnji brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom, a završena je i gradnja ceste od Ravnog do granice s Hrvatskom.
