Nije neka epohalna vijest, ali vrijedi je objaviti i prokomentarisati – Vlada Kantona Sarajevo je potvrdila da je konačno izdata građevinska dozvola za nastavak gradnje Južne longitudinale, jedne od najvažnijih sarajevskih saobraćajnica. Mnogi su već i zaboravili na ovu saobraćajnicu, jer se nastavak izgradnje čeka punih sedam godina. Toliko je vremena prošlo otkako je za saobraćaj otvoren dio ceste s po dvije trake u oba smjera od Zagrebačke ulice do Bulevara Ivice Osima kod stadiona Grbavica i obližnje kružnog toka u naselju Hrasno. I vrapcima na granama je već dugo poznato da je nastavak izgradnje stao zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Najveći problem je stambena zgrada u naselju Grbavica koja je trebala biti iseljena i srušena, da bi se njene stanovnike prebacilo u potpuno novu zgrada koja je trebala biti izgrađena u blizini. No, tužba jednog od stanara je bila prepreka za bilo kakve radove.
Problematični imovinsko-pravni odnosi
Godinama poslije, u julu ove godine načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović predao je građevinsku dozvolu ministru saobraćaja Kantona Sarajevo Adnanu Šteti, te Direkciji za puteve KS i Zavodu za izgradnju KS. Sljedeći korak je objavljivanje tendera za izbor izvođača radova. Vjerovatno naučeni svim prethodnim iskustvima vlasti u Kantonu Sarajevo ovaj put nisu izlazili s preciznijim informacijama o tome kada će radovi početi, te koliko će trajati i koštati. Zasad je poznato da će radovi podrazumijevati izmještanje velikog broja instalacija i izgradnju još jednog kružnog toka u naselju Grbavica. Isto tako nije poznato kada će početi i jesu li svi papiri čisti i za dio Južne longitudinale od kružnog toka u Hrasnom prema naseljima Aneks i Švrakino selo. Ovaj dio ceste se nalazi u općini Novi Grad, a i na njemu treba riješiti imovinsko-pravne odnose, jer se uz samu saobraćajnicu nalaze privatne kuće.
O nastavku gradnje se oglasio i kantonalni premijer Nihad Uk koji je potkraj jula izjavio: „Neke od najvažnijih saobraćajnica poput Prve, Nulte, Devete, Dvanaeste i Južne longitudinale postale su taoci dugotrajnog procesa rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Ipak, kao rezultat naših sastanaka uspjeli smo dobiti građevinsku dozvolu z Južnu longitudinalu, od Ulice Hamdije Čemerlića, uključujući i kružni tok.“
Koliko dugo Sarajlije čekaju da se ova saobraćajnica u cijelosti izgradi pokazuju i godine gradnje. Ulica Terezija koja je dio Južne longitudinala proširena je nekoliko godina nakon rata, a dio ceste od ulice Terezija do srca Grbavice je građen do 2013. godine. Sljedeća faza je bila izgradnja Južne longitudinale od sporne zgrade do Hrasnog i završena je prije šest godina. Drugim riječima, u posljednjih 30 godina dionica od svega nekoliko kilometara se gradi s pauzama od pet-šest godina iako novca za njenu gradnju ima, kao što imamo i Zakon o eksproprijaciji koji jasno reguliše kako se postupa s privatnom imovinom koja se nađe na putu investiciji od javnog interesa. No, šta je tu je, godine i decenije lete, a mi s nevjericom posmatramo i trpimo sporu gradnju važnih saobraćajnica i to samo zato što nam ovakvi važni projekti očito nisu prioritet na kojem treba danonoćno raditi.
Kako do brže gradnje?
Da se može kad se hoće, a i mora pokazuje obnova dijela ceste od Skenderije do Obale Kulina bana koja je ekspresno završena i ovih dana puštena u saobraćaj, nekoliko dana prije početka 30. Sarajevo Film Festivala koji će privući ogroman broj posjetila i turista u centar glavnog grada BiH. Ova važna saobraćajnica u dužini od 1.080 metara, od Skenderije do mosta Ćumurija je završena za manje od 30 dana. Nastavak radova, naveli su iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo slijedi upravo poslije SFF-a. Radovima na postojećoj saobraćajnici nisu pravili problem nikakvi imovinsko-pravni odnosi, ali nije ih bilo lako izvoditi pod saobraćajem koji je vrlo gust na ovoj kratkoj i bitnoj cesti s prosječnim dnevnim prometom od 34.000 vozila.
Uprkos svemu, dobro je da se vlasti bave cestogradnjom i poboljšanjem putne infrastrukture. Kvalitetnijim cestama povećat će se broj turista u Sarajevu i ubrzati javni gradski prevoz, što bi trebalo da dovede do smanjenog korištenja motornih vozila u gradu. To opet za sobom nosi i smanjenje zagađenosti zraka i manje problema s parkiranjem vozila. Sve je to dobro, ali s brzinom gradnje se ne možemo pohvaliti i to treba mijenjati.
Povezane novosti
Počinje nova sezona Formule 1: Od Kupresa do Melbournea
Kako je Hamilton pobjedio na Kupresu, zašto Zak Brown nikada neće biti Sejo Brajlović, da li je Flavio Briatore novi Bondov negativac, kojoj petorici prijatelja je Netflix dao mobitele, čitajte u priči našeg urednika.
Moja Agria
Za Hercegovce, posebno Dubravce, Agria nije samo freza, običan stroj koji usitnjava zemlju. Ta crveno-zelena mašina je uvijek bila više od alata – odraz tvrdoglavog i neuništivog duha ljudi koji svoju zemlju miluju rukama i strojevima.
Panel po glavi stanovnika
Solarna energija predstavlja jednu od važnih karika za smanjenje ovisnosti BiH o fosilnim gorivima. Ugradnja panela može značajno doprinijeti ekonomskom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta u zemlji. Važno je to da sve prati struka i zakonski propisi.
