Nazire se nastavak izgradnje Južne longitudinale u Sarajevu

Nije neka epohalna vijest, ali vrijedi je objaviti i prokomentarisati – Vlada Kantona Sarajevo je potvrdila da je konačno izdata građevinska dozvola za nastavak gradnje Južne longitudinale, jedne od najvažnijih sarajevskih saobraćajnica. Mnogi su već i zaboravili na ovu saobraćajnicu, jer se nastavak izgradnje čeka punih sedam godina. Toliko je vremena prošlo otkako je za saobraćaj otvoren dio ceste s po dvije trake u oba smjera od Zagrebačke ulice do Bulevara Ivice Osima kod stadiona Grbavica i obližnje kružnog toka u naselju Hrasno. I vrapcima na granama je već dugo poznato da je nastavak izgradnje stao zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Najveći problem je stambena zgrada u naselju Grbavica koja je trebala biti iseljena i srušena, da bi se njene stanovnike prebacilo u potpuno novu zgrada koja je trebala biti izgrađena u blizini. No, tužba jednog od stanara je bila prepreka za bilo kakve radove.

Problematični imovinsko-pravni odnosi

Godinama poslije, u julu ove godine načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović predao je građevinsku dozvolu ministru saobraćaja Kantona Sarajevo Adnanu Šteti, te Direkciji za puteve KS i Zavodu za izgradnju KS. Sljedeći korak je objavljivanje tendera za izbor izvođača radova. Vjerovatno naučeni svim prethodnim iskustvima vlasti u Kantonu Sarajevo ovaj put nisu izlazili s preciznijim informacijama o tome kada će radovi početi, te koliko će trajati i koštati. Zasad je poznato da će radovi podrazumijevati izmještanje velikog broja instalacija i izgradnju još jednog kružnog toka u naselju Grbavica. Isto tako nije poznato kada će početi i jesu li svi papiri čisti i za dio Južne longitudinale od kružnog toka u Hrasnom prema naseljima Aneks i Švrakino selo. Ovaj dio ceste se nalazi u općini Novi Grad, a i na njemu treba riješiti imovinsko-pravne odnose, jer se uz samu saobraćajnicu nalaze privatne kuće.

O nastavku gradnje se oglasio i kantonalni premijer Nihad Uk koji je potkraj jula izjavio: „Neke od najvažnijih saobraćajnica poput Prve, Nulte, Devete, Dvanaeste i Južne longitudinale postale su taoci dugotrajnog procesa rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Ipak, kao rezultat naših sastanaka uspjeli smo dobiti građevinsku dozvolu z Južnu longitudinalu, od Ulice Hamdije Čemerlića, uključujući i kružni tok.“

Koliko dugo Sarajlije čekaju da se ova saobraćajnica u cijelosti izgradi pokazuju i godine gradnje. Ulica Terezija koja je dio Južne longitudinala proširena je nekoliko godina nakon rata, a dio ceste od ulice Terezija do srca Grbavice je građen do 2013. godine. Sljedeća faza je bila izgradnja Južne longitudinale od sporne zgrade do Hrasnog i završena je prije šest godina. Drugim riječima, u posljednjih 30 godina dionica od svega nekoliko kilometara se gradi s pauzama od pet-šest godina iako novca za njenu gradnju ima, kao što imamo i Zakon o eksproprijaciji koji jasno reguliše kako se postupa s privatnom imovinom koja se nađe na putu investiciji od javnog interesa. No, šta je tu je, godine i decenije lete, a mi s nevjericom posmatramo i trpimo sporu gradnju važnih saobraćajnica i to samo zato što nam ovakvi važni projekti očito nisu prioritet na kojem treba danonoćno raditi.

Kako do brže gradnje?

Da se može kad se hoće, a i mora pokazuje obnova dijela ceste od Skenderije do Obale Kulina bana koja je ekspresno završena i ovih dana puštena u saobraćaj, nekoliko dana prije početka 30. Sarajevo Film Festivala koji će privući ogroman broj posjetila i turista u centar glavnog grada BiH. Ova važna saobraćajnica u dužini od 1.080 metara, od Skenderije do mosta Ćumurija je završena za manje od 30 dana. Nastavak radova, naveli su iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo slijedi upravo poslije SFF-a. Radovima na postojećoj saobraćajnici nisu pravili problem nikakvi imovinsko-pravni odnosi, ali nije ih bilo lako izvoditi pod saobraćajem koji je vrlo gust na ovoj kratkoj i bitnoj cesti s prosječnim dnevnim prometom od 34.000 vozila.

Uprkos svemu, dobro je da se vlasti bave cestogradnjom i poboljšanjem putne infrastrukture. Kvalitetnijim cestama povećat će se broj turista u Sarajevu i ubrzati javni gradski prevoz, što bi trebalo da dovede do smanjenog korištenja motornih vozila u gradu. To opet za sobom nosi i smanjenje zagađenosti zraka i manje problema s parkiranjem vozila. Sve je to dobro, ali s brzinom gradnje se ne možemo pohvaliti i to treba mijenjati.