Preuzimanje kompanija s poznatim brendovima, širenje portfolija u postojećim privrednim društvima, uspješna turistička sezona i nastavak intenzivnog investiranja u obnovljive izvore energije čini se da su tokom minulih mjeseci dali zamah domaćoj ekonomiji. Istovremeno, domaća pamet skoncentrisana u pojedinim kompanijama i privrednim sektorima, ali i stručnim udruženjima tragala je (i u tome ne prestaje) za rješenjima za unapređenje poslovanja i investiranja, osvajanje novih tržišta, modernizaciju tehnologije, otvaranju novih radnih mjesta.
U oblasti elektroenergetike u tome posebno prednjači Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara (CIGRE) što je potvrđeno i prezentacijom 160 stručnih i naučnih referata na 17. Savjetovanju CIGRE održanom u Neumu. Jedan od razloga za to je i činjenica da će do 2050. godine potrošnja električne energije biti udvostručena. Prema riječima predsjednika ovog komiteta prof. dr. Zijada Bajramovića, to znači ''da moramo planirati još ambicioznije, otvarati prostor na nove tehnologije, poput vodonika, pa čak i za nuklearnu energiju kao stabilan izvor koji ne proizvodi ugljen-dioksid.
Cijene električne energije (posebno mrežarine), kao i drugih energenata neće mirovati niti će javna i elektrodistributivna preduzeća u budućnosti i do besvijesti, kao što to sada čine, amortizirati socijalnu politiku niskih cijena što umanjuje njihov investicioni kvalitet. To je novi izazov za nadolazeća vremena. Dalekosežne su i poruke sa dva okrugla stola. Jedan se bavio tehničkim izazovima integracije prosumera u maloprodajno tržište. Prosumeri, naime, proizvode i koriste vlastitu energiju dobivenu uglavnom na bazi sunčevih kolektora i dio prodaju na tržištu putem elektroprivrednih preduzeća. Struka je dala snažan podstrek da se njihov status definitivno razriješi u interesu preuzimanja čiste energije nasuprot one dobivene sagorijevanjem uglja što znatno utiče na kvalitet životne sredine, posebno vazduha.
Zasnovano na znanju i istraživanju, a uz to srčano (jer je u pitanju dignitet struke) za okruglim stolom razgovarano je o kvalifikovanosti i kompetentnosti zaposlenih u elektroenergetskom sektoru BiH. Imamo dovoljno elektroinstalatera, a malo montažera, pa ako nekad vidite da se radnik od pedeset pa i više godina penje na dalekovod da bi otklonio kvar nemojte se začuditi. Mladi se tog posla ne hvataju. Kako se čulo u Neumu, oni najradije napuštaju BiH i poslom se penju po dalekovodima u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji...
Struka je ozbiljno zabrinuta tim trendom. Otuda nije iznenađenje da su mnogi govornici na ceremoniji otvaranja ovog savjetovanja dramatičnim glasom pozivali mlade da ne napuštaju Bosnu i Hercegovinu, već da šire vlastito znanje, kreiraju njenu budućnost, ostvare životne, dakle i poslovne ciljeve u vlastitoj zemlji.
Povezane novosti
Zrak je mrak
Kvaliteta zraka nije dobra, a prijete i razni projekti u kojima kapital nadjačava zaštitu okoliša. Traže se konkretne mjere i odgovornost svih nas.
Dobrodošli, roboti
Početak 2026. godine donio je rijetko dobru vijest za bosanskohercegovačku ekonomiju, onu koja budi nadu da se razvoj ipak može planirati i da možemo ići unaprijed.
Zimski belaj
Snijeg i led zatrpali su pravnu državu. Srećom, nakon toga temperature su porasle, što znači da treba zasukati rukave i pripremiti se za naredne hladnoće i nove zimske belaje!
