Autoput Banjaluka – Mliništa: Strateški projekat vrijedan milijarde KM

Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana je usvojila odluku o izradi plana parcelacije za autoput Banjaluka – Mliništa, odnosno dionicu Glamočani – Banjaluka jug. Riječ je autoputu koji ima veliki ekonomski, strateški i saobraćajni značaj kako za bh. entitet RS, tako i za Bosnu i Hercegovinu, jer predstavlja prvi važan segment budućeg cestovnog pravca Banjaluka – Mrkonjić Grad – Mliništa –Livno – Split. Drugim riječima, ovom autocestom bi se povezali Krajina i hrvatska obala Jadranskog mora.

Saobraćaj trenutnim magistralnim pravcem kroz Glamočane i prema Mrkonjić Gradu je često preopterećen većim brojem vozila, pa bi novi autoput mnogo pomogao u smanjivanju opterećenja lokalnih puteva i podizanju sigurnosti u saobraćaju.

Bitna saobraćajnica

Izgradnja ovog autoputa bi dobro došla i u privlačenju investicija, te otvaranju novih logističkih centara i industrijskih zona i povećao vrijednost zemljišta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Od posebnog značaja bi bio i za najveći grad u RS-a, Banjaluku kojeg bi “približio” Jadranskom moru.

Autoput od Banjaluke do Hrvatske bi bio dug oko 186 kilometara, a najvećim dijelom bi prolazio kroz RS. Autoput Banjaluka – Mliništa bi trebao biti dug oko 93 kilometra, a prva velika dionica Banjaluka – Mrkonjić oko 44 kilometra.

Kao što smo na početku teksta naveli, Vlada RS je usvojila odluku o parcelaciji nakon što se Javno preduzeće Autoputevi RS obratilo resornom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju dopisom kojim su pokrenuli inicijativu za usvajanje ove odluke.

Iz Vlade RS su naveli da je najvišim strateškim dokumentom prostornog uređenja RS, odnosno izmjenama i dopunama Prostornog plana RS autoput Bosanska Gradiška – Laktaši – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Mliništa (varijanta Kupres) koji je dijelom izgrađen prepoznat kao drugi najznačajniji putni pravac u RS.

“Kako ovaj projekat predstavlja linijsku infrastrukturu od velikog značaja za RS, stvara se planski osnov za njegovu realizaciju”, saopćili iz entitetske Vlade.

Dionica Banjaluka – Glamočani bi trebala biti duga 17 kilometara. No, osim problema s finansiranjem za koje se još ne zna kako će izgledati, biće potrebno riješiti i eksproprijaciju na koju su građani dali brojne primjedbe. Na autoputu Banjaluka – Mliništa, prema pisanju medija, postoje 123 objekta koje treba ukloniti. Prilikom javnog uvida u dokumentaciju za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad građani su dali čak 50 primjedbi. Prema pisanju Nezavisnih novina, za područje grada Banjaluka stiglo je 38, a za područje Mrkonjić Grada 12 primjedbi. Građani su javni uvid u dokumentaciju mogli izvršiti u periodu od 16. februara do 2. marta ove godine. Pored ovih primjedbi, institucije su dale još 16 mišljenja, odnosno smjernica za rad.

Građani su najveći broj primjedbi usmjerili na činjenicu da bi trebalo doći do potpune eksproprijacije parcela. Dio građana je tražio korekciju trase kako bi se izbjegle privatne parcele i objekti. Iz Instituta za građevinarstvo (IG) Banjaluka su rekli da se dio primjedbi odnosi na pristup parcelama, lokalnu saobraćajnu mrežu i pojedine elemente infrastrukture. Manji broj primjedbi se odnosio i na evidentiranje grobalja, kao i na proširenje obuhvata plana.

Iz ovog Instituta građanima su objasnili da eksproprijacija obuhvata širi prostor od same trase autoputa, te da to znači da se u njoj mogu nalaziti parcele koje ne moraju biti nužno uklonjene.

Problemi s parcelama

“Precizan broj objekata i parcela u obuhvatu eksproprijacije biće definisan u narednim fazama postupka u skladu s pojedinačnim rješenjima”, objasnili su iz Instituta za građevinarstvo. Prema trenutnom stanju, na dionici autoput Banjaluka jug – Mrkonjić Grad nalazi se 123 objekta, od čega je 56 individualnih stambenih objekata, dva poslovna objekta, a 65 su pomoćni objekti prizemne spratnosti.   

Ranije procjene su govorile da bi izgradnja autoputa Banjaluka – Mliništa u dužini od oko 93 kilometra trebala koštati oko tri milijarde KM, uključujući i nastavak ka Livnu i Splitu. No, koliko će zaista koštati izgradnja ovog autoputa i kako će biti finansirana zasad niko ne zna, kao ni to kada kreću radovi.