Bobovac: U zemlji kraljeva

Dolaskom u Kraljevu Sutjesku imate osjećaj kao da je vrijeme stalo. Približavajući se ovom starinskom, srednjovjekovnom naselju, zaboravljate na zagađene potoke i krovove kuća koji su prekriveni bijelom krečnjačkom prašinom dospjelom iz obližnje kakanjske cementare. Kuće i vrtovi se uredno održavaju. Refleksiju u vodi stvaraju bijeli kamenčići, a ne odbačene metalne konzerve. Većina žena, a posebno one starije dobi, u čast bosanske kraljice Katarine i dalje nose tradicionalne nošnje iz tog vremena. 

U srednjem vijeku, centar života i zbivanja u ovom malenom gradiću bila je Franjevačka crkva. Kraljeva Sutjeska je u svojoj prošlosti bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva, kralja Tomaša i kralja Tvrtka, te voljene kraljice Katarine iz dinastije Kotromanića. Važnost Kraljeve Sutjeske kao dijela kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine ne bi trebala da se zanemari.

Većina lokalnog stanovništva se bavi poljoprivredom na manjoj lokalnoj razini. Primjena starih zanata kao što su stolarstvo i kožarstvo, iako rijetko, ovdje se još uvijek može susresti. Do prije rata, u ranim 90-tim, Kraljeva Sutjeska je bila užurbano mjestašce sa 12.000 stanovnika, pretežno nastanjeno hrvatskim katolicima i manjim brojem muslimanskog stanovništva. Nažalost, demografska slika ovog dragocjenog gradića se drastično promijenila. Danas ovdje živi nešto više od 2.000 ljudi koji jedva spajaju kraj sa krajem. Međutim, ova činjenica nikako ne umanjuje šarm ovoga gradića.

Kao i u obilasku svakog manjeg grada, dobra ideja je da se započne u Turističkom birou, naravno ako isti postoji. Kraljeva Sutjeska ima turistički biro; nalazi se na lijevoj strani jedine ceste kojom ulazite u grad. Uposlenici su veoma uslužni i ljubazni i mogu vam organizovati vodiča ako želite. Ovdje možete kupiti i autohtone rukotvorine koje su napravile žene Kraljeve Sutjeske.

Glavne znamenitosti

Grad je dovoljno mali da se i sami možete upustiti u obilazak. Tih par uličica koje na momenat djeluju pomalo uspavano, odišu autentičnošću, te imate veoma ugodan osjećaj šetajući kroz njih. Glavne znamenitosti koje trebate vidjeti biste ipak trebali obići u pratnji vodiča. Tu ubrajamo Franjevački manastir, staru kuću Ive Duspera, džamiju Mehmeda II Fatiha i srednjovjekovni dvorac Bobovac, smješten u brdima susjedne doline, a dostupan pješice kao i automobilom. Nije ga baš lako pronaći, ali cesta je dosta dobro označena pa možete pokušati i sami bez vodiča. Budite oprezni na makadamu i čuvajte se jednosmjernog saobraćaja na pojedinim planinskim krivinama.

KAD KRENETE

Automobil

Najbolji način da se dođe do Kraljeve Sutjeske je da siđete sa autoputa na izlazu za Kakanj. Kada stignete u Kakanj, postoje putokazi za Kraljevu Sutjesku. To je vožnja od 12 kilometara ili pola sata. Taxi vožnja iz Kaknja do Kraljeve Sutjeske nije preskupa.

Turistički biro

Adresa 7 Kraljice Katarine 

Tel. 032 552 160

E-mail kontakt@visit-ks.info. 

ZANIMLJIVOSTI

Tel. 032 771 700. Web www.ks-samostan.net; E-mail b.ilija@bih.net.ba. 

Radno vrijeme po dogovoru. Plaćanje ulaza – donacija.

Posjeta Kraljevoj Sutjesci ne bi bila potpuna bez posjete samostanu. To je veliki kompleks za čije održavanje je potrebno mnogo više ljudi nego što je šest fratara koji trenutno žive u Kraljevoj Sutjesci i brinu se za samostan. U sastavu samostana je mali, ali impresivan muzej i biblioteka. Crkvu, iako prošaranu pukotinama po zidovima nastalih uslijed građevinskih grešaka, još uvijek svakodnevno koriste lokalni vjernici. Samostan krasi velika statua posljednje bosanske kraljice Katarine. 

Samostan i crkva su najvjerovatnije sagrađeni u prvoj polovini 1300-te. Prvi put se spominju 1385. godine. Muzej raspolaže ograničenom kolekcijom umjetničkih djela, dokumenata i artefakta koji su prikupljeni ili otkriveni na Bobovcu ili su ih donijeli fratri koji su putovali po hrišćanskim državama. Biblioteka ima najveću kolekciju djela napisanih prije 15-tog stoljeća (inkunabula). Jedno od tih djela je prva Biblija napisana na starom pismu bosančici. Pored impresivne kolekcije antičke literature, tu su i knjige iz filozofije, teologije, hemije i istorije napisane na italijanskom, latinskom, njemačkom, francuskom i lokalnim jezicima (ukupno preko 11.000 knjiga). 

Najznačajniji i najdragocjeniji od svih otomanskih dokumenata je Ahdnama dekret koji je izdao sultan Mehmed Fatih II 1463. godine. U ovom dekretu, on je objavio da se franjevci trebaju ostaviti na miru i da ih svi trebaju tretirati sa poštovanjem, pa tako i njegovi otomanski vojni subjekti. Često proganjane franjevce ovaj je dokument štitio stoljećima. 

Adresa Kraljeva Sutjeska bb.

Ova kuća koja datira s početka 18. vijeka, je jedna od najbolje očuvanih kuća u cijeloj srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni. Iako se u kući ne živi, ona je potpuno funkcionalna. Kuća ima dvije natkrivene verande, veliki dnevni boravak, peć od opeke, otvoreno ognjište koje je služilo za kuhanje i grijanje. Vlasnici objekta su sačuvali i popriličan broj kuhinjskih pomagala, posuđa i originalnog namještaja. Kuća je najvećim dijelom od drveta dok je krov napravljen od ručno izrezbarenih drvenih šindri. Iako je ovo prvi zaštićeni nacionalni spomenik ove vrste u općini Kakanj, njenu skupu restauraciju finansirala je vlada Republike Hrvatske.

 Adresa Kraljeva Sutjeska bb.

Kao što se za mnoge džamije diljem Bosne i Hercegovine tvrdi da su najstarije u zemlji, isti je slučaj i sa jedinom džamijom u Kraljevoj Sutjesci. Ova tvrdnja najvjerovatnije nije istinita, pa ipak je  džamija prilično stara i datira unazad do 15. vijeka. Prema legendi, džamija je sagrađena za samo tri dana, odmah nakon što je utvrda Bobovac pala u ruke otomanskih osvajača. Džamija je sada nacionalni spomenik i pod zaštitom Instituta za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Čuvar džamije je kćer lokalnog imama i veoma je prijatna i srdačna osoba. Najlakši način da stupite u kontakt s njom je preko turističkog biroa ili putničke agencije Katarina.