Radovi na izgradnji južne poddionice autoceste na Koridoru 5c Buna – Tunel Kvanj teku po planu, izvijestilo je prije nekoliko dana Javno preduzeće Autoceste FBiH. Dionicu gradi kineski građevinski div China Road and Bridge – CRBC koja je na ovim prostorima najpoznatija po izgradnji monumentalnog Pelješkog mosta kojim je Hrvatska povezana cestovnim putem.
Glavna nadzorna inžinjerka za geotehniku Irena Leko je rekla da je dionica Buna –Tunel Kvanj duga 5,2 kilometra i da su najzahtjevniji objekti na ovoj dionici tunel Kvanj dužine 2,7 kilometara i vijadukt Rotimski potok dužine 330 metara koji se nalazi na izlazu iz ovog tunela.
Najznačajniji objekat
“Dionica počinje visokim nasipom i zasjecima visine do 20 metara. Poslije otvorenog dijela trase ulazi se u tunel Kvanj koji ima dvije tunelske cijevi – desna je dužine 2.645, a lijeva 2.720 metara. Poslije vijadukta Rotimski potok ostaje još jedan dio trase dužine 1.500 metara koji se sastoji od plitkih nasipa i zasjeka visine između 10 i 20 metara. Ugovor za ovu dionicu je napravljen po Žutom FIDIC-u, što znači da izvođač radova, uz izgradnju dionice prethodno za nju mora izraditi i projektnu dokumentaciju, a trenutno je urađen dio te dokumentacije koja se odnosi na građevinski dio tunela Kvanj, dok je izrada ostale dokumentacije u završnoj fazi”, kazala je Leko.
S obzirom na to da je tunel Kvanj najznačajniji objekat na ovoj dionici građevinari su se odmah “bacili” na njegovu izgradnju koja je počela prošle godine. “Trenutno se na tunelu vrši iskop i primarna podgrada sa njegove ulazne i izlazne strane. S ulazne strane je iskopano oko 900 metara, a radi se o povoljnoj geološkoj sredini gdje su zastupljeni vapnenci, što je u skladu s našim očekivanjima i projektnom dokumentacijom. Na izlaznom dijelu tunela iskopano je oko 600 metara i na tom dijelu nije bilo nepredviđenih situacija”, dodala je Leko.
Ugovor za izgradnju ove poddionice potpisan je 4. oktobra 2024. godine. Uz Kineze radove izvode azerbejdžanski Azvirt Limited Viability Company i širokobriješki Hering d.d. Vrijednost ugovora je 125,2 miliona eura bez PDV-a, a finansirat će se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog sa Evropskom investicijskom bankom (EIB), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Predviđeno je da radovi traju 30 mjeseci, odnosno dvije i po godine.
Privremeno naplatno mjesto
Poddionica se završava u mjestu Stanojevići neposredno prije odmorišta Rotimski potok, gdje se veže na već izgrađenu dionicu autoceste Buna – Počitelj. Neposredno prije završetka ove poddionice biće izgrađen natputnjak Rujevice dužine 44 metra kako bi se omogućila nesmetana veza između mjesta Stanojevići i Gubavica. U sklopu izgradnje ove poddionice planirana je i izgradnja priključne saobraćajnice na putu Buna – Rotimlja u dužini od 1.414 metara gdje će biti i privremenom naplatno mjesto.
Poddionica Buna – Tunel Kvanj će se na krajnjem jugu vezati s već izgrađenom autocestom do granice s Hrvatskom. No, da bi poddionica dobila puni smisao biće potrebno prije nje izgraditi i dionicu Mostar jug – tunel Kvanj koja je u pripremi i čijom izgradnjom će cijela autocesta od Mostara do Počitelja biti u upotrebi. Ova dionica bi trebala biti duga 9,2 kilometra, a počinje od petlje Mostar jug, te ide uz mostarski aerodrom kroz naselje Kosor, preko rijeke Bune, pa pored Malog polja sve do tunela Kvanj. Prema informacijama iz JP Autoceste FBiH, za ovu dionicu završen je idejni projekat i čeka se urbanistička saglasnost. Dionica bi trebala biti finansirana kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 60 miliona eura i grantom od 30,33 miliona eura. Kao i poddionica Buna – Tunel Kvanj, Mostar jug – tunel Kvanj će se graditi po Žutom FIDIC-u. Na ovoj dionici će se nalaziti dva mosta, po jedan vijadukt, tunel, natputnjak i potputnjak.
Povezane novosti
Sve je spremno za početak gradnje brze ceste na zapadu BiH
Ova godina bi mogla biti prelomna za početak radova na brzoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Hrvatskom i prvi sistemski korak ka rješavanju saobraćajne izolacije velikog i važnog dijela naše zemlje.
Završena idejna rješenja za dvije ključne brze ceste u TK
Brza cesta Šićki Brod – Dubrave – Kalesija u dužini od 37 kilometara će se vezati na prethodnu dionicu interregionalnim čvorištem u općini Lukavac.
Predstavljena ideja izgradnje brze ceste na istoku BiH
Trenutno se bruse detalji ove brze ceste, a prema riječima ministra Zorana Stevanovića, traži se optimalna trasa brzog puta na dionici od Šepka do Karakaja.