Stručni skup: Tunel Prenj je velika nepoznanica

Iako se 2028. godina uzima kao godina u kojoj će autocesta na Koridoru 5c u potpunosti biti izgrađena, što iz sadašnje perspektive više ne izgleda tako daleko, sve će umnogome zavisiti od realizacije jednog monumentalnog objekta – tunela Prenj.

Iako je plan da izgradnja najdužeg tunela u Bosni i Hercegovini (10,5 kilometara) počne ove godine i da traje šest godina, pred njegovim graditeljima je još niz nepoznanica.

Odgovori na neka od pitanja koja su se nadvila nad ovim projektom u Sarajevu su prije nekoliko dana traženi na stručnom skupu kojeg su pod nazivom ''Tunelogradnja u BiH – Koridor 5c'' organizovali Javno preduzeće Autoceste FBiH i Udruženje inžinjera i geotehničara u BiH. Na ovom skupu je izneseno niz zanimljivih informacija koji daju neke od odgovora koji su potrebni inžinjerima koji će tunel projektovati.

Jedan od njih je i Tarik Pihura, šef projektovanja u JP Autoceste FBiH koji je rekao da je projekat tunel Prenj zvanično počeo prije osam godina, kada se shvatilo da bi njegova gradnja, osim skraćivanja puta između Sarajeva i Mostara za čak 30 kilometara, bio jeftinija opcija od izgradnje zaobilaznica.

Problem će biti voda u tunelu

''Prenj je visoka planina kroz koju će biti teško proći. Nadsloj tunela će iznositi 1.300 metara'', kazao je, između ostalog, Pihura. Drugi i vjerovatno najveći problem je voda na koju će građevinari naići tokom bušenja tunela, objasnio je Pihura. I upravo zbog te opasnosti u Autocestama FBiH su angažovali ozbiljan konzorcij slovenačko-austrijskih firmi koji trenutno rade na projektovanju najpovoljnijeg rješenja. Osim dobre pripreme za izgradnju tunela Prenj će se morati koristiti najmodernija tehnologija. No, tu ne bi trebalo biti problema: ''Razvoj tunelogradnje u svijetu je na tom nivou da postoje stotine proizvođača koji proizvode specifične mašine za svaku operaciju. Dakle, ljudski faktor u ovom projektu je mnogo manji, a samim tim i sigurnost po radnike će biti veća. Biće teško zbog dubine tunela, ali ne i nemoguće. Projekat je složen, zapravo, najsloženijih od svih dosadašnjih tunela, ali ćemo se s njim izboriti'', rekao je Pihura.

Cijena gradnje tunela Prenj, također, pokazuje o kakvom je projektu riječ. Procjenjuje se da bi njegova gradnja mogla koštati najmanje 400 miliona eura, ali je projekat finansijski opravdan jer će mnogo ubrzati protok ljudi i robe kroz BiH.

O tunelu Prenj je govorio i David Rajšter iz slovenačke kompanije Elea iC koja će ga projektovati. On je kazao da će na njegovom projektovanju raditi ekipa od čak 50 stručnjaka koji će dati odgovore na pitanja o sigurnosti, ventilaciji, prometu i hidrogeologiji tunela i planine Prenj.

''Pred nama je da se završi projektovanje i da prođu tenderske procedure i onda ide gradnja. Koliko će gradnja trajati trenutno je teško reći jer imamo još nepoznatih faktora koji mogu produžiti ili skratiti vrijeme gradnje'', kaže Rajšter.

Geotehnički i hidrološki rizici kod izgradnje ovog tunela su veliki. Zbog toga će se njegovoj gradnji pristupiti oprezno i detaljno. ''Ako bude nekih scenarija za koje smatramo da su vrlo realni napredak gradnje će biti usporen, ali za sve imamo rješenje'', kazao je Rajšter.

Na Koridoru 5c do sada je izgrađeno 16 tunela, a sedam ih je u fazi gradnje. Mehmed Mesihović, projektant kompanije Arkus je na pomenutom stručnom skupu je široj javnosti otkrio neke nepoznate detalje o tunelima u BiH.

Veliki broj tunela

''Ove godine će se na autocesti graditi tuneli ukupne dužine od oko 16 kilometara na više dionica, uključujući i tunel Prenj. Ukupna dužina svih tunela na 320 kilometara autoceste na koridoru iznosi više od 60 kilometara, a do sada je izgrađeno više tunela ukupne dužine oko 13 kilometara. U cijeloj BiH, zajedno sa željezničkom infrastrukturom biće izgrađeno još oko 100 kilometara tunela'', rekao je Mesihović čija je firma izdala i publikaciju u kojoj se nalazi mnogo informacija o količinama materijala i kategorizaciji stjenske mase, te geologiji svih tunela na Koridoru 5c, a biće ih čak 51.

Profesor i dekan Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Udruženja inžinjera i geotehničara u BiH Samir Dolarević je kazao kako je najveća dobit stručnog skupa je da je na jedno mjesto došao impozantan broj kompetentnih ljudi.

''To je važno u svakoj struci, a pogotovo i geotehnici gdje se mnogi problemi ne mogu potpuno kvantificirati, a da bi se realizovao projekat poput tunela Prenj potrebni su dobri istražni radovi da ne bi bilo iznenađenja koji bi mogli ugroziti projekat'', istakao je Dolarević.

Skup je imao i međunarodni karakter jer je uz goste iz Slovenije tu bio i predsjednik Hrvatske asocijacije za tunele i podzemne konstrukcije Davorin Kolić koji je rekao da je BiH trenutno jedina zemlja u Evropi koja sistemski i masovno razvija tunelogradnju na svojim autocestama jer je u drugim evropskim zemljama to ranije urađeno.