Pješački prelazi u BiH: pravila, obaveze i kazne za učesnike u saobraćaju

U Bosni i Hercegovini Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima (ZOBS BiH) precizno definiše prava i obaveze svih učesnika, kao i kazne za one koji ih ne poštuju. Ipak, statistike pokazuju da se upravo na prelazima i u njihovoj blizini događa veliki broj saobraćajnih nesreća, često s teškim posljedicama.

Prema Zakonu, pješaci su dužni prelaziti cestu pažljivo i najkraćim putem, a prije stupanja na cestu moraju se uvjeriti da to mogu učiniti bez opasnosti. Na cestama koje imaju obilježene pješačke prelaze, pješak ih je obavezan koristiti, osim ako nisu udaljeni više od stotinu metara. Na mjestima gdje postoje svjetlosni saobraćajni znakovi, pješaci se moraju pridržavati njihovih uputstava, dok je na neregulisanim prelazima obaveza pješaka da obrate pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja im se približavaju. Također, zakon zabranjuje korištenje mobilnog telefona i nošenje slušalica u oba uha prilikom kretanja po cesti.

Vozači, s druge strane, imaju obavezu da zaustave vozilo ispred pješačkog prelaza kako bi omogućili siguran prolazak pješaka koji su već stupili ili namjeravaju stupiti na prelaz. Ukoliko se prelaz nalazi na ulazu u bočni put, vozač koji skreće mora to učiniti smanjenom brzinom i propustiti pješake. Zakon također zabranjuje preticanje vozila koje se zaustavilo da bi propustilo pješaka, kao i zaustavljanje ili parkiranje na samom prelazu ili u neposrednoj blizini istog.

Kazne za nepoštivanje ovih odredbi propisane su članovima 108., 109., 110. i 111. ZOBS-a BiH. Pješak koji prelazi cestu van obilježenog prelaza kada je isti u blizini, kao i onaj koji to čini na crveno svjetlo, može biti kažnjen novčanom kaznom od 40 konvertibilnih maraka. U slučaju kada pješak iznenada stupi na cestu i time ugrozi saobraćaj, kazna iznosi od 50 do 100 KM. Vozač koji ne zaustavi vozilo kako bi propustio pješaka ili koji pretiče vozilo zaustavljeno zbog prelaska pješaka, kažnjava se novčanom kaznom od 100 do 300 KM, uz mogućnost izricanja kaznenih bodova. Za teže prekršaje, naročito one koji rezultiraju nesrećom, kazne se mogu kretati i do 5.000 KM, uz mogućnost privremene zabrane upravljanja vozilom.

Statistički podaci pokazuju da su najčešći uzroci stradanja pješaka prelazak van obilježenog prelaza, prelazak na crveno svjetlo, nepažnja i nepropisno kretanje između zaustavljenih vozila. Sve češće se kao uzrok navodi i korištenje mobilnih telefona i slušalica, što značajno smanjuje pažnju i vrijeme reakcije pješaka. Sa druge strane, vozači najčešće ugrožavaju pješake zbog neprilagođene brzine, nepoštivanja propisa o prednosti prolaza i nedovoljne pažnje, naročito u naseljenim područjima i noću, kada je vidljivost smanjena.

Više od trećine svih smrtnih slučajeva pješaka se događa noću, a gotovo svaki treći u naseljenim mjestima, često upravo na pješačkim prelazima ili neposredno uz njih. Najugroženije su starije osobe i djeca, kao i pješaci koji se kreću neosvijetljenim cestama ili nose tamnu odjeću.

Poštivanje saobraćajnih propisa na pješačkim prelazima predstavlja obavezu, ali i moralnu odgovornost svakog učesnika u saobraćaju. Vozači moraju biti spremni zaustaviti vozilo i propustiti pješake, dok pješaci moraju postupati pažljivo i odgovorno, prelazeći cestu samo kada je to sigurno i dozvoljeno. Jedino uz obostrano poštivanje pravila moguće je smanjiti broj nesreća i osigurati da pješački prelazi zaista budu mjesta sigurnosti, a ne stradanja.