Prva faza projekta adaptivnog upravljanja saobraćajem u Sarajevu

Prije tačno 12 mjeseci na ovom mjestu smo objavili da će Sarajevo za dvije godine dobiti adaptivno upravljanje saobraćajem. Godinu poslije, a zvanično od prije nekoliko dana Vlada Kantona Sarajevo, odnosno kantonalno Ministarstvo saobraćaja je krenulo s provedbom ovog projekta čiji je cilj da se konačno smanje ili svedu na minimum gužve u saobraćaju, a u najoptimističnijoj varijanti da ih uopće ne bude.

163 raskrsnice

U prvoj fazi projekta u toku je snimanje broja vozila na glavnim sarajevskim raskrsnicama. Na nekim od njih su snimanja završena, a na pojedinim tek počinju. Na terenu je vrlo dinamično. Izvođači radova postavljaju kamere i brojače na raskrsnicama koji će brojati vozila i prikupljati podatke o tačnom broju vozila, njihovom prolasku kroz raskrsnicu i skretanjima 24 sata dnevno. Kako je pojašnjeno, snimanje će se obavljati pet do sedam dana kako bi se dobili relevantni podaci koji će se koristiti za projektovanje i izradu signalnih planova za sve raskrsnice, a njih u Sarajevu ima 163.

Zbog ovih radova odlučeno je da noćni tramvajski saobraćaj koji je nedavno uveden jedno vrijeme bude van funkcije, a da tramvaje u tom vremenu zamijene autobusi. Ministar saobraćaja KS Adnan Šteta je to ovako objasnio:

''S obzirom na to da se oprema postavlja na stubovima kontaktne mreže tramvaja, odlučeno je da se to radi iza ponoći kada je broj putnika manji i kada je saobraćaj moguće realizovati na alternativne načine. Kako bi se omogućilo nesmetano obavljanje predviđenih radova, kao i funkcionisanje noćnog javnog prevoza od 13. februara, pa u narednih 30 dana, umjesto tramvaja, vozit će autobusi. Na ovo smo se odlučili zbog postavljanja opreme za snimanje na raskrsnicama, dolaska novih tramvaja i njihovog testiranja iza ponoći.''

Kako je zamišljen projekat?

Šta je adaptivno upravljanje saobraćajem i kako je zamišljeno? U aprilu 2022. godine tadašnji premijer KS Edin Forto i aktuelni ministar Šteta potpisali su s predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ugovor o grantu za izradu glavnog projekta adaptivnog upravljanja saobraćajem, a čemu je prethodila odluka Vlade KS da se krene s ovim kapitalnim projektom u vrijednosti od 16 miliona KM. No, još ranije, u aprilu 2021. godine s radom je počeo Saobraćajni centar Kantona Sarajevo i to nakon što je u sarajevske tramvaje ugrađen video nadzor, te iskorištena mogućnost praćenja dešavanja u tramvajima, kao i praćenja njihovog broja šinama i brzinu kretanja. Razlog za ovo je usavršavanje redova vožnje i usklađivanje tramvajskog, trolejbuskog, autobuskog i minibuskog saobraćaja. Dakle, svih vrsta javnog prevoza s kojim su građani Sarajeva najčešće nezadovoljni jer zbog nedovoljnog broja vozila, gužvi na cestama, saobraćajnih nezgoda, vremenskih neprilika i drugog uglavnom nikada ne stižu na vrijeme na željeno odredište ma koliko ono bilo relativno blizu.

Ako se rok ispoštuje za otprilike 12 mjeseci, glavni grad BiH bi trebao dobiti funkcionalan sistem adaptivnog upravljanja saobraćajem iz Centra za adaptivno upravljanje saobraćajem čije bi sjedište trebalo biti u Kulturno-sportskom centru Skenderija.

Adaptivno, odnosno našim riječima kazano, prilagodljivo upravljanje saobraćajem bi najviše koristi trebalo donijeti u jutarnjim i poslijepodnevnim satima kada su na sarajevskim cestama najveće gužve. Druga, također, bitna korist projekta bi trebala biti smanjenje zagađenosti zraka jer je poznato da brži protok vozila znači i manje zagađivanje. Primjeri iz svijeta, također, pokazuju da su gradovi koji su uveli adaptivno upravljanje saobraćajem gužve smanjili za oko 30 posto.

Ništa bez modernizacije cesta

No, jedan problem u cijeloj ovoj priči i dalje ''bode oči'', a to je stanje i broj kvalitetnih cesta u glavnom gradu BiH. Prije svega tu mislimo na nedovršenu Južnu longitudinalu kojom se također kreće ogroman broj vozila svakodnevno i koji spaja Dobrinju s centrom grada cestom koja u najvećem dijelu ima samo dvije saobraćajne trake. Južna longitudinala je ''zapela'' na nekoliko dionica iz više razloga, a jedan od njih su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i stambena zgrada koju je potrebno srušiti, a prije toga izgraditi novu kako bi se njeni stanari mogli iz stare preseliti u novu. Osim toga, imovinsko-pravni odnosi su znatno usporili i projekat izgradnje Prve transverzale. Sarajevo se ubrzano širi, niču nova naselja, automobila na cestama je sve više. Nedostaje parking mjesta, a postojeće ceste nisu dovoljne za ovoliki broj automobila. Rješavanju ovog problem može donekle pomoći modernizacija javnog gradskog prevoza na kojoj se posljednjih nekoliko godina zaista puno uradilo, ali bez proširivanja saobraćajnica teško da će gužve postati prošlost i da će zrak u gradu biti čistiji. Ne zaboravimo da je saobraćaj samo jedan dio priče o zagađenosti zraka. Drugi dio (ako ne i onaj najakutniji!) su svakako privatna ložišta.