Pomama za poslom izgradnje autoceste na jugu zemlje

Kako se bliži kraj godine tako i vijesti o gradnji autoceste na Koridoru 5c postaju sve rjeđe. No, to ne znači da je sve odjednom stalo. Tamo gdje su ugovori potpisani i dalje bruje mašine i u skladu s vremenskim (ne)prilikama posao se nastavlja.

Pred kraj godine s kojom ćemo se vrlo brzo oprostiti u sjedištu Javnog preduzeća Autoceste FBiH otvorene su aplikacije za pretkvalifikaciju za izgradnju poddionice autoceste tunel Kvanj – Buna koja će biti duga 5,25 kilometra. Po broju prijavljenih čini se da postoji velika jagma za ovaj posao čija je ukupna vrijednost čak 150 miliona eura bez PDV-a. Čak sedam građevinskih konzorcija i jedna turska firma žele da baš oni dobiju posao izgradnje ove dionice koja se nalazi nadomak Mostara. Konzorciji su sastavljeni od kompanija iz Turske, Azerbejždana, Kine, Južne Koreje i Bosne i Hercegovine.

Kratka, ali važna poddionica

Poddionica tunel Kvanj – Buna počinje otvorenom trasom prije ulaza u dvocijevni tunel Kvanj koji će biti dug 2.720 metara. Nakon tunela Kvanj pred građevinarima je izgradnja mosta preko Rotimskog potoka u dužini od 320 metara i završava u mjestu Stanojevići neposredno prije odmorišta Rotimski potok gdje se povezuje s već izgrađenom dionicom Buna – Počitelj. U sklopu dionice će biti izgrađen u natputnjak Rujevica kojim će se omogućiti nesmetana komunikacija između mjesta Stanojevići i Gubavica. Autoceste FBiH su tu planirale izgraditi i privremenu priključnu saobraćajnicu za naselje Hodbina u dužini od 1.415 metara koja će biti aktuelna do izgradnje petlje Mostar jug. Gradnja bi nakon izbora izvođača radova trebala trajati dvije godine, a biće finansirana kreditom Evropske investicijske banke (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.

Poddionica tunel Kvanj – Buna je kratka, ali veoma bitna i veže se na poddionicu Mostar jug – tunel Kvanj od 9,2 kilometara. Opisuju to i riječi gradonačelnik Mostara Marija Kordića koji je za cijelu dionicu Mostar jug –tunel Kvanj – Buna rekao da je od životne važnosti za grad. Kao takva i ova trasa autoceste na Koridoru 5c je u Prostornom planu proglašena područjem od posebnog značaja za FBiH koji je Parlament FBiH usvojio prije pet godina.

Manuela Naessl

Pored same trase tunel Kvanj – Buna planirano je da se rekonstruište i lokalni regionalni put Buna – Domanovići u dužini od 14,5 kilometara. Izgradnja cijele dionice Mostar jug – Buna je vrlo važna za Mostar jer ga spaja s evropskom mrežom autoputeva i čini funkcionalnu neprekinutu autocestu od Mostara do graničnog prelaza Bijača, od čega će veliku korist imati i građani i privrednici. No, dionica Mostar jug – Buna je prethodnih godina izazivala različite emocije stanovnika kroz čija naselja i imanja prolazi trasa. Nakon niza sastanaka i protesta građana Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je naložila takozvanu IPAM provjeru kako bi utvrdila da li su poštovana sva pravila o usklađenosti trase sa svim pravilima. U junu ove godine direktorica EBRD-a Manuela Naessl je kazala da nema govoru o mijenjanju trase tako da je stavljena tačka na pitanje kojim dijelom će prolaziti.

Priča završena u Parlamentu FBiH

''Dionica je odobrena u Parlamentu FBiH i bilo kakva promjena bi morala ići u taj isti Parlament. Dakle, EBRD nije adresa za bilo kakvo mijenjanje trase'', zaključila je Naessl.

Podsjetimo, prije tri godine su mještani južnih mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Lakševine i Kočine protestovali protiv gradnje trase autoceste koja će prolaziti preko, kako su naveli, njihovih imanja. Tokom protesta su se čule razne optužbe, poput one, da je neko stavio novac u džep da uradi idejni projekat po nečijem nalogu. Pojedini mještani su zaprijetili da će se u slučaju gradnje dionice Mostar jug – Buna morati iseliti, a posebno je bila bolna izjava povratnika Slavka Berberovića koji je kazao kako mu je međunarodna zajednica rekla da se vrati u svoju kuća, a da ga sada ta ista međunarodna zajednica tjera s njegovog ognjišta. Profesorica na Građevinskom fakultetu Univerziteta ''Džemal Bijedić'' Maja Popovac je prije tri godine upozoravala da će trasa ''koja prolazi kroz dvorišta uticati na zdravlje ljudi''. Pa i onih koji tu nemaju svoja imanja i vinograde. Za profesoricu Popovac je bila bolja opcija varijanta trase preko Podveležja. Ipak, trasa je ''sišla'' s brda iznad grada i kako kažu mještani kroz najplodnije zemljište na jugu Mostara.