Napravljen bitan korak ka izgradnji dionice autoceste Počitelj – Stolac

Vlada FBiH napravila je prvi korak koji vodi ka početku izgradnje prve dionice Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu. Čekalo se skoro dvije i po godine i dočekalo da se u drugoj polovini novembra ponovo usvoji odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju dionice autoceste Počitelj – Stolac koja se nalazi na trasi Jadransko-jonske autoceste. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je predložilo, a Vlada FBiH 19. novembra usvojila ovu odluku podsjećajući da je prethodni saziv Vlade 30. juna 2022. godine već usvojio istu odluku nakon koje nije ništa urađeno na eksproprijaciji zemljišta.

Kako bi se projekat pomakao s mrtve tačke bila je potrebna nova odluka i eksproprijacija može početi. Javno preduzeće Autoceste FBiH u međuvremenu je uradilo glavni i idejni projekat za dionicu Počitelj – Stolac koja bi trebalo da bude duga 23,5 kilometara. Autor projekta je grupa ponuđača – IGH d.o.o. Mostar, Institut IGH Zagreb i Integra d.o.o. Mostar koji su čitaj posao uradili za nešto više od 6 miliona KM.

Zasad se zna da će na ovoj dionici biti izgrađena tri vijadukta, jedan most i tunel dužine 990 metara. Ova dionica će povezati autocestu na Koridoru 5c, od međuregionalnog čvora Počitelj do magistralne ceste M-17.3 Stolac – Neum. Riječ je o prvoj dionici Jadransko-jonske autoceste koja će se graditi u BiH i četvrtini ukupne autoceste koja bi u konačnici kroz našu zemlju trebala biti duga 102,6 kilometara i išla bi do granice s Crnom Gorom.

Studija utjecaja na okoliš

Dionica Počitelj – Stolac je projektovana s dva kolnika i odvojenim razdjelnim pojasom. U svakom kolniku će se nalaziti po dvije saobraćajne trake i jedna zaustavna. Projektovana širina asfalta iznosi 10,5 metara, a širina vozne i preticajne trake iznosi 3,75 metara, dok je zaustavna traka široka dva i po metra. 

U studiji utjecaja na okoliš se navodi da trasa ove dionice prolazi vrhom kanjona rijeke Bregave uz naselja Šuškovo, Prenj i Opličići, te na pogodnom mjestu prelazi rijeku Bregavu preko mosta Bregava. Dionica u nastavku ide pored naselja Kruševo i Bjelojevići, te se završava na čvorištu Neum-Stolac u mjestu Udora. Projektanti su vodili računa o tome da se trasa nađe na zemljištu koje pripada državi, odnosno općini kako bi se što manje uzurpiralo privatno vlasništvo. Također, projektant je vodio računa o tome da trasa zaobiđe arheološko nalazište Prenjska gradina, kao i Tasinu pećinu, te nekropolu stećaka na Udori.

Prvi dio trase je na pretežno ravnom terenu, dok je drugi na brdovitijem. Planirana je izgradnja po jednog odmorišta na oba pravca trase. Na zahtjev grada Stoca projektanti su predvidjeli i izgradnju dodatnog saobraćajnog čvora kojim se predviđa spajanje autoceste sa Stocem. Veći dio trase prolazi kroz nenaseljena područja, izuzev samog kraja dionice gdje prije čvorišta Neum – Stolac zaobilazi nekoliko grupa stambenih i privrednih objekata. Predviđena je i gradnja čvorišta Kruševo tipa ''truba'' s podvožnjakom i bočnim naplatnim mjestom, a spoj na magistralnu cestu M-17.3. Neum – Stolac će omogućena gradnjom T-križanja. Na čvorištu će se nalazi i Centar za održavanje i kontrolu saobraćaja.

Dogovorena 2004. godine

Od značajnijih objekata na dionici autoceste Počitelj – Stolac izdvajaju se tri vijadukta (Nakovanj, Šuškovo, Miloševac), most Bregava i tunel Kruševo.

Koliko je potrebno da se stigne od ideje do realizacije dovoljno govori informacija da je Jadransko-jonska autocesta zamišljena još u 70-im godinama 20. vijeka! Ideju je predložio UNDP kako bi se poboljšala mreža autocesta u Evropi. No, onda se čekala 1997. godina i 3. Panevropska konferencija o saobraćaju na kojoj su zemlje Evropske unije usvojile Helsinšku deklaraciju koja je predvidjela potrebu za još 10 panevropskih saobraćajnih koridora, uključujući i autoceste. Na njima se nalazio Koridor 5c, ali ne i Jadransko-jonska autocesta koja je tek naknadno zacrtana i to na konferenciji CEMT-a u Ljubljani 2004. godine kada je utvrđeno da ova autocesta u dužini od oko 1.100 kilometara ide od Italije, te dalje preko Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije sve do Grčke (Trst – Rijeka – Split – Ploče – Trebinje/Dubrovnik – Podgorica i dalje ka Albaniji i Grčkoj). Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu je važna iz više razloga. Izgradnjom Koridora 5c i Jadransko-jonske autoceste naša zemlja će dobiti najkraći saobraćajni pravac prema Zapadnoj Evropi, ali i Bliskom istoku, povezujemo se i s centralnom Evropom, a ekonomski, poljoprivredni i turistički resursi naše zemlje postaju konkurentniji i dostupniji jadranskom zaleđu i tržištima centralne i sjeverne Evrope i Mediterana, jer ne treba zaboraviti da Jadransko-jonski koridor ne čini samo autocesta, nego i pomorski, zračni, a dijelom i željeznički vid saobraćaja.