Protekle srijede napravljen je još jedan važan korak u izgradnji autoceste na Koridoru 5c. Svečanom ceremonijom kojoj su prisustvovali najviši zvaničnici FBiH, predstavnici investitora i izvođača radova proslavljeno je probijanje lijeve tunelske cijevi tunela Golubinja koji se nalazi na trasi autoceste između Zenice i Žepča. S dužinom od 3,6 kilometara, tunel Golubinja nije najduži koji će biti izgrađen na koridoru, ali jeste najduži među onima koji su došli na red za gradnju.
Zahvalnost za obavljen zadatak najviše pripada turskoj građevinskoj kompaniji Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret AS i nadzoru iz Italije, kompaniji IRD Engineering S.r.l.
A sada malo o tunelu. Kako napisasmo tunel Golubinja neće biti najduži na autocesti A1. Po dužini je ispred njega tunel Prenj, čija gradnja još nije počela. Tunel Prenj će biti dug 10,9 kilometara i koštat će 400 miliona eura, a gradit će se šest godina. S tom dužinom tunel Prenj će biti deveti najduži tunel u Evropi i 30. u svijetu. Tunel Golubinja se nalazi na sjeveru BiH, na dionici autoceste Poprikuše –Nemila koja je duga 5,5 kilometara. Tokom svečanosti probijanja lijeve tunelske cijevi smo saznali da je na ovoj dionici tokom izvođenja dosadašnjih radova bilo angažovano više od 400 turskih i 200 domaćih radnika, a da je više od 80 posto sirovina nabavljeno u BiH.
Ogroman posao
Ugovor o izgradnji ove dionice autoceste je potpisan u novembru 2020. godine, a njim je predviđeno projektovanje i izgradnja dionice koja je satkana od 83 posto objekata. Probijanje tunela je počelo prije više od tri godine, u aprilu 2021. godine. Prvo se iskopavalo, pa je urađena sekundarna podrška, odnosno proces betoniranja. Do sada je, kako se saznaje, više od 65 posto radova na betoniranju podgrade završeno.
Izvođači radova su nas izvijestili da je ukupno iskopano 735.000 kubika materijala, a na izgradnju je potrošeno 155.000 kubika betona. Ugrađeno je 855.000 metara sidara i 18.000 tona čeličnih materijala. Posljednjih 130 metara desne tunelske cijevi će, prema predviđanjima, biti probijeno u narednih mjesec i po dana. Cijela dionica Poprikuše – Nemila je zbog svoje složenost vrlo skupa. Tako se procjenjuje da će ukupna cijena na kraju iznositi 251,1 miliona eura i to bez PDV-a. Novac je osiguran kroz kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske investicijske banke (EIB), te od bespovratnih sredstava Evropske unije u iznosu od 41,17 miliona eura. I na kraju informacija koja se najviše očekuje, a to je da bi cijela dionica trebala biti završena do polovine naredne godine.
Govoreći o ovoj dionici, ali i cijelom Koridoru 5c, vršilac dužnosti direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić je rekao da je proboj ovog tunela malo kasnio zbog teških geoloških uslova, ali da se nada da će strateški prioritet, a to je izgradnja cijelog koridora biti završena do kraja 2026. godine, što se nama koji pratimo izgradnju autoceste od njene prve dionice sada čini kao vrlo bliska budućnost.
Podrška EU
Zamjenik šefa EU Delegacije u BiH Adebayo Babajide je hvaleći napredak na izgradnji autoceste A1 podsjetio da je EU do sada u ovaj projekat uložila 870 miliona eura, vjerovatno misleći samo na bespovratna sredstva. S druge strane, šefica Ureda EIB-a u BiH Sandrine Frisciaje kazala je da je ova banka do sada odobrila više od milijardu eura zajmova i grantova za Koridor 5c.
Uz sav taj novac najbitnija je radna snaga, a prema riječima direktora turskog izvođača radova Evrena Utku Goka ti vrijedni radnici su radili 24 sata dnevno na četiri „napadna“ mjesta, ulazima i izlazima iz tunela, te čelima tunelskih cijevi unatoč teškom terenu zbog njegove geologije.
„Bio je zahtjevan tunel. Poslije svakog bloka pojavljivala se voda koja je uzrokovala obrušavanja, ali uspjeli smo da sve završimo po dogovoru i na vrijeme. Ovo je najteži tunel koji sam vidio u svom životu“, zaključio je Utku Gok iz kompanije Cengiz.
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...