Autorski tekstovi

Upitnik iznad Vareša

Otvaranje novog rudnika u Varešu izazvalo je reakciju lokalnih ekoloških aktivista, na čije zahtjeve je reagirao i Sekretarijat Bernske konvencije. Investicije i(li) zaštita biodiverziteta goruće je pitanje.

Autor: Hajdar Arifagić

Vareš se sprema za veliku svečanost povodom otvaranja rudnika olova, cinka i barita u koji je multinacionalna kompanija investirala 254 miliona dolara. Kad se mislilo da je sve posloženo kako treba i da posao, čija je neto vrijednost procijenjena na oko dvije milijarde KM, može započeti, stiglo je upozorenje vlastima u Bosni i Hercegovini da zaustavi eksploataciju rude. Sekretarijat Bernske konvencije (odnosi se na zaštitu biodiverziteta) takav zahtjev je sročio nakon što je primio tužbu Hajrije Čorbo, ekološke aktivistkinje iz Kaknja koja smatra da će ovaj projekat ugroziti opstanak rijetkih i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Domaće vlasti se još nisu oglasile o tome kako će reagovati na ovaj zahtjev. Uprava rudnika tim povodom nije zabrinuta i tvrdi da ''Bosna i Hercegovina nije potpisnica Bernske konvencije'', što nije tačno. Država BiH potpisala je tu konvenciju 2009.godine!

Dakle, dileme nema i BiH će morati da postupi po nalogu iz Strazbura kao što bi morala da reaguje na ovaj i slične slučajeve koje nevladine organizacije, posebno ekološke, sve češće otvaraju. Ukoliko se aktiviranje novog vareškog rudnika odista problematizira, to bi moglo imati negativne posljedice na tokove novih stranih investicija prema BiH i izazvati veliku štetu. Po svaku cijenu treba očuvati prirodne vrijednosti i to ne bi smjelo biti upitno. Neformalna grupa aktivista Park prirode Trstionica i Boriva bezkompromisno su na strani spomenute aktivistice iz Kaknja i u zaštiti rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.

Problemi u oblasti zaštite životne sredine u nejakoj i nedovoljno organizovanoj državi, kakva je BiH, neprestano izviru. Trenutno među najvećim je prikupljanje, selektiranje i odlaganje komunalnog otpada. Još nemamo niti jednu mjesnu a ni lokalnu zajednicu u kojoj je taj problem riješen na način kako se to čini u najvećem broju evropskih država. Na takvim dobrim rješenjima ne insistiraju ni vlast, ni privredna društva ni nevladine organizacije. Nema ko ni da nam zaprijeti na način kako je to učinio sekretarijat Bernske konvencije u slučaju novog rudnika Vareš pa da se tome ozbiljnije posvetimo. To je i uzrok mnogih i ovih dana aktuelnih sporenja oko odlaganja otpada u Smiljevićima, Uborku itd. Očito je da će uklanjanje ekoloških bombi u BiH još dugo potrajati.

BIHAMK

Povezane novosti

Vraćam se majci u Bosnu

Vraćam se majci u Bosnu

Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.

Rast i propast

Rast i propast

Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...

Možda bi vas zanimalo