Olovna vremena

Uoči praznika i dolaska Nove godine bilo bi prikladno govoriti samo o lijepim stvarima. Kada je u pitanju oblast zaštite životne sredine, njih u Bosni i Hercegovini ima na pretek. Nažalost, i problema poput najnovijeg trovanja olovom stanovnika u okolini Vareša, koji se ni u ovim danima ispunjenim svjetlucanjem miliona lampica, ne mogu gurnuti pod tepih. U pitanju su ljudski životi i, najčešće, nečija halapljivost za kapitalom.

Zdravstvenim ispitivanjima utvrđeno je da su kod 17 osoba sa ovog područja zabilježene visoke vrijednosti prisustva olova u krvi, što je zahtijevalo hitnu medicinsku reakciju. To je sasvim izvjesno posljedica eksploatacije rude olova, cinka i barita, protiv čega su se stanovništvo i nevladine ekološke udruge borili svim dozvoljenim sredstvima. ''Vlasti i dalje izdaju koncesije, odobravaju dozvole i ne štite interese i zdravlje ljudi'', upozoravaju iz Udruženja građana Fojničani. Ipak, neke analize govore da je trovanje rezultat prijeratnog rada rudnika, što se ne može prihvatiti, s obzirom na to da više testiranih osoba kod kojih je registrovano prisustvo olova tada nije bilo ni rođeno.

Prije nepunih mjesec dana, 50 organizacija civilnog društva i mjesnih zajednica iz sliva rijeke Krivaje uputilo je otvoreni zahtjev premijeru i Vladi Zeničko-dobojskog kantona za raskid koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma na području Duboštica – Tribija, u režiji privatnog investitora, čiji je vlasnik već spomenuti. Riječ je o još jednom planiranom rudniku na području Općine Vareš, čije bi otvaranje moglo imati daleko ozbiljnije posljedice po okoliš i zdravlje ljudi, posebno u slivu rijeke Krivaje u općinama Olovo i Zavidovići.

Organizacije civilnog društva i mjesne zajednice u svom su zahtjevu upozorile premijera i Vladu Zeničko-dobojskog kantona na opasnosti visoko rizične eksploatacije hroma, ali i na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH te Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Iz svakog ovakvog i sličnih događaja ugrožavanja zdravlja i života stanovništva i okoliša proizilazi potreba da se odobravanje projekata ove vrste izmjenama važećih zakona učini još transparentnijim, a mišljenje o njima zatraži i od neovisnih eksperata, te da se u slučaju odobravanja rada uspostavi stalna neovisna kontrola u koju će biti uključen nevladin sektor, zdravstvene ustanove, te pojedinci i grupe sa iskustvom.

Ono što je sigurno jeste da će zahtjeva za otvaranje novih rudnika i dalje biti, na što se mora odgovoriti sveopštom pozornošću, kako vlasti tako i mnogo šireg kruga ljudi. Bukvalno svih nas!