Autorski tekstovi

Jesenji bolero na Konjuhu

Između rudnika i obnovljivih izvora energije, jela i breza na Konjuhu, jeseni koja podsjeća na Bolero i rudarskog okna iz kojeg se izlazi na Schalkeov stadion, stala je jedna pjesma.

Autor: Amer Obradović

Bolero je španski ples sporog ritma, praćen ritmičkom muzikom, a nama na ovim prostorima je ostao u mislima nakon što su na Olimpijadi u Sarajevu '84. Torvill i Dean otplesali čuveni ples uz Ravelovu kompoziciju. Nekako taj bolero vuče na jesen. A na jesen me podsjeća i čuvena sarajevska pop-rock grupa Bolero. Pa i njihov drugi album ima riječ ''jesen'' u sebi – O Jesenjinu – naravno inspirisan likom i djelom poznatog ruskog pjesnika. Većinu pjesama na albumu je napisao frontmen grupe Miroslav Mišo Bartulica, no, onu treću na B strani – nije. Konjuh planinom, na kojoj se borovi i jele, javori i breze, svijaju jedno do drugoga, napisao je Miloš Popović Đurin za svog poginulog druga. Naime, ova sjetna pjesma govori o pogibiji mladog partizanskog borca, husinskog rudara Peje Markovića iz Tuzle, na planini Konjuh. Tokom Drugog svjetskog rata to je bila omiljena partizanska pjesma, naročito 6. proleterske istočnobosanske brigade. Posebno je oživjela osamdesetih kada je obradila spomenuta grupa Bolero.

Nedavno sam gledao jedan dokumentarni film o rudarima, njihovoj tradiciji i posljednjem rudniku u Rurskoj oblasti u Njemačkoj, pa sam se sjetio i kultne pjesme o poginulom husinskom rudaru. Bez obzira na to što se Njemačka i mnoge druge razvijene zemlje okreću obnovljivim izvorima energije, Nijemci s velikim ponosom govore o svojoj rudarskoj tradiciji. Oni koji vole fudbal, znaju i da ulaz iz svlačionica na stadion Schalkea podsjeća na rudarsko okno, jer je Gelsenkirchen bio središte rudarske industrije. Posljednji iskopani komad kamenog uglja okna Prosper-Haniel predan je lično njemačkom predsjedniku, a o čemu se govori u dokumentarcu. VW, Mercedes, BMW, Opel i Audi se odavno okreću zelenoj tranziciji, iako se fosilna goriva još ne predaju...  

Jasno da su rudnici i teška industrija nezaobilazni dijelovi identiteta i ponosa Bosne i Hercegovine, ali i mi se kao društvo moramo okrenuti energiji iz obnovljivih izbora koja postaje sve jeftinija, a i ekološki je prihvatljivija. Bez obzira na to što to postaje globalna potreba, tu tranziciju moramo ponajprije napraviti zbog nas samih, jer osim što se radi o ekonomskoj neizbježnosti to je prvorazredno pitanje zdravlja ovih i budućih generacija. 

Iako je čuveni Ferdinand Porsche prvi električni automobil konstruisao još 1898., potreba da se krene u masovnu proizvodnju električnih automobila desila se tek 2000-tih, zbog ubrzanog povećanja cijene nafte, kao i zbog nužnosti smanjenja emisije stakleničkih plinova koji ugrožavaju klimu i zdravlje ljudi na Zemlji. I Bosanskohercegovački auto-moto klub djeluje u skladu s opredjeljenjem modernih evropskih klubova, te kao jednu od svojih važnih društvenih uloga vidi ekologiju i štednju energije. 

Na Konjuh planinu se sve više ide zbog prirodnih ljepota, a u tamošnjem zaštićenom pejzažu izdvajaju se pećine u Brateljevićima i ''Bebrava'', izvorište mineralne vode "Muška voda", kao i istoimeni hotelski kompleks, te planinsko jezero, kao rijetke i endemske vrste flore i faune, o čemu smo i ranije pisali u našem magazinu. Posjeta Konjuhu u ove jesenje dane pravi je užitak. A na planini je najbolje slušati tišinu. Jedino dok se vozite prema Konjuhu, može se slušati Bolero – i kad ode nafta i ugalj, ostat će sjajne pjesme i zalog jednoj generaciji čije su ruke izgradile ovu zemlju.

BIHAMK

Povezane novosti

Audi Q7: Tajna prelaska razdaljina

Audi Q7: Tajna prelaska razdaljina

Od Jesenica do Žiline je 657 kilometara i na karti stoji da se ima voziti šest sati i četrdeset i četiri minuta. Pokojni Dragan Vladić je nas četvoricu dovezao za nešto više od četiri sata. U Audiju Q7, u kojem smo imali osjećaj da se vozimo u avionu.

Europo, otvori granične prijelaze u Krajini i spasi planetu!

Europo, otvori granične prijelaze u Krajini i spasi planetu!

Situacija u sezoni je takva iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Operativni centar BiHAMK-a je zatrpan pozivima sa upitima o dužini čekanja na Izačiću, vozači prate slike sa nadzornih kamera na granici, ali gužve jednostavno nije moguće izbjeći.

Možda bi vas zanimalo