Cijena kazne

Kraj proljeća unio je dozu optimizma u poprilično nelagodnu ekonomsku i društvenu stvarnost. Nekoliko kompanija potpisalo je nove ugovore o isporuci proizvoda na inostrano tržište, najavilo zapošljavanje na stotinu novih radnika i investiranje, a Parlament Federacije Bosne i Hercegovine počeo donositi zakone od krucijalnog značaja za privrednu stabilnost i poslovnu disciplinu. Prednjači namjenska industrija, odnosno posebno bugojanski Binas koji ima ugovorenu proizvodnju u vrijednosti od 100 miliona KM i namjeru da do kraja godine uposli 300 novih radnika. Biće to domaća radna snaga odana privržena svojoj državi i posvećena poslu koji radi. Istraživanja koja su u vezi s tim rađena među  radnicima pristiglim na rad u zemlje zapadnog Balkana, pokazuju da oni nemaju namjeru dugo ostajati na ovom tlu. Pokazalo se da radno angažiranje tih ljudi nije zakonski do kraja regulirano, da je država nezainteresirana, a sve prepušteno volji poslodavaca. Zato bi, dok još ima vremena, priču o nedostatku domaće radne snage trebalo pravno uobličiti, a potom preusmjeriti na područje demografije, sistem obrazovanja, podsticanja, nagrađivanja, napredovanja...

Mali korak u vezi s tim napravljen je u Parlamentu FBiH gdje je podržano zakonsko rješenje kojim se ovdašnjim studentima omogućava povremeni i privremeni rad i zarada. Pokažu li se dobri takvi po završetku studija mogu računati i na stalno zaposlenje.

 Među zakonima o kojima je minulih dana razgovarano u Parlamentu FBiH, nešto više kontroverzi izneseno je o izmjenama Zakona o kontroli cijena, donesenom s ciljem preventivnog djelovanja na potencijalne prekršioce. Stupanjem na snagu ovih izmjena, pravno lice će, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM, umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna je 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM. To su drakonske kazne, oglasili su se stručnjaci uz upozorenje da one neće riješiti već pojačati problem, s obzirom na to da su inspektorima date ogromne ovlasti, a trgovcima se uskraćuje svaka mogućnost za žalbe i sudsko odlučivanje. Potrošači se više i ne sjećaju kada je neki proizvod ili usluga značajno pojeftinio. Naprotiv, cijene svakodnevno rastu što je slično klasičnoj pljački, a ona se jedino može obuzdati visokim, dakle i drakonskim kaznama.