Buđenje stražara

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučila se za izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode kako bi osigurala lakše i preciznije očuvanje prirodnih vrijednosti  i provedbu aktivnosti proisteklih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je prihvatila BiH. Uz to dopunjeni zakon će omogućiti a ne spriječiti razvoj turizma u područjima koja su proglašena zaštićenim što je od izuzetne važnosti za Ljubuški, Jajce, Konjic, Trnovo, Bosansku Krupu, Kakanj, Olovo i lokalna područja u Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom kantonu. Tog turizma neće biti ako u Neumu ne zaštitimo Mediteranetum, sedru na Plivskom jezerima, Trebižatu ili Uni, odnosno ako ne sačuvamo špilje poput Mokre Megare  u blizini Maglaja ili močvarna staništa kao što je ono nedavno zaštićeno u Posavini, a uz njih i još neka druga atraktivna i privlačna. Zakon koji bi se u budućnosti trebao primjenjivati bit će neka vrsta budnog stražara u namjeri da se okoliš štiti, a turizam odvija i razvija na održiv način.

Federacija BiH trenutno ima 14 zaštićenih područja, poređenja radi RS ima 34, a od ovih 14 imamo samo jedan nacionalni park (Nacionalni park Una) i ukupno 4,2 posto zaštićenog teritorija, što je daleko ispod obaveze koju smo imali u obavezi proglasiti do 2020. a koju smo preuzeli svjetskom konvencijom o biološkoj raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma trenutno i radi na dokumentima o zaštiti Prenja (Konjic), Mokre Megara (Maglaj), Čemerska planina na području i Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo. Usvajanjem zakona bit će uspostavljeni efikasniji mehanizmi za uspostavu svih propisanih elemenata zaštite.

Jedan od poslova koji predstoji i ne bi se smio zanemariti jest i analiza šumskih požara koji su se dogodili tokom minulog ljeta. Iz te analize trebalo bi da proisteknu nove mjere za buduću zaštitu prirodnih resursa ali i stručno koncipiran plan za čišćenje i rekultivaciju opožarenih šumskih površina. Dio novca za njegovu realizaciju mogao bi se osigurati izvlačenjem nagorjelih stabala iz šume i njihovom preradom u pelet ili ogrjevno drvo. Drugi mnogo ozbiljniji i stručno komplikovaniji posao je projektovanje i izgradnja šumskih puteva kojima bi  u slučaju budućih požara vatrogasci, civilna zaštita i druge službe mogle brže i lakše stići do izvora vatre. Ti putevi jednako su važni i za buduću eksploataciju šuma u za to odabranim revirima. Nadamo se da će se i o ovim sugestijama razmišljati na mjestima gdje se donose odluke.