Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučila se za izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode kako bi osigurala lakše i preciznije očuvanje prirodnih vrijednosti i provedbu aktivnosti proisteklih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je prihvatila BiH. Uz to dopunjeni zakon će omogućiti a ne spriječiti razvoj turizma u područjima koja su proglašena zaštićenim što je od izuzetne važnosti za Ljubuški, Jajce, Konjic, Trnovo, Bosansku Krupu, Kakanj, Olovo i lokalna područja u Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom kantonu. Tog turizma neće biti ako u Neumu ne zaštitimo Mediteranetum, sedru na Plivskom jezerima, Trebižatu ili Uni, odnosno ako ne sačuvamo špilje poput Mokre Megare u blizini Maglaja ili močvarna staništa kao što je ono nedavno zaštićeno u Posavini, a uz njih i još neka druga atraktivna i privlačna. Zakon koji bi se u budućnosti trebao primjenjivati bit će neka vrsta budnog stražara u namjeri da se okoliš štiti, a turizam odvija i razvija na održiv način.
Federacija BiH trenutno ima 14 zaštićenih područja, poređenja radi RS ima 34, a od ovih 14 imamo samo jedan nacionalni park (Nacionalni park Una) i ukupno 4,2 posto zaštićenog teritorija, što je daleko ispod obaveze koju smo imali u obavezi proglasiti do 2020. a koju smo preuzeli svjetskom konvencijom o biološkoj raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma trenutno i radi na dokumentima o zaštiti Prenja (Konjic), Mokre Megara (Maglaj), Čemerska planina na području i Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo. Usvajanjem zakona bit će uspostavljeni efikasniji mehanizmi za uspostavu svih propisanih elemenata zaštite.
Jedan od poslova koji predstoji i ne bi se smio zanemariti jest i analiza šumskih požara koji su se dogodili tokom minulog ljeta. Iz te analize trebalo bi da proisteknu nove mjere za buduću zaštitu prirodnih resursa ali i stručno koncipiran plan za čišćenje i rekultivaciju opožarenih šumskih površina. Dio novca za njegovu realizaciju mogao bi se osigurati izvlačenjem nagorjelih stabala iz šume i njihovom preradom u pelet ili ogrjevno drvo. Drugi mnogo ozbiljniji i stručno komplikovaniji posao je projektovanje i izgradnja šumskih puteva kojima bi u slučaju budućih požara vatrogasci, civilna zaštita i druge službe mogle brže i lakše stići do izvora vatre. Ti putevi jednako su važni i za buduću eksploataciju šuma u za to odabranim revirima. Nadamo se da će se i o ovim sugestijama razmišljati na mjestima gdje se donose odluke.
Povezane novosti
Počinje nova sezona Formule 1: Od Kupresa do Melbournea
Kako je Hamilton pobjedio na Kupresu, zašto Zak Brown nikada neće biti Sejo Brajlović, da li je Flavio Briatore novi Bondov negativac, kojoj petorici prijatelja je Netflix dao mobitele, čitajte u priči našeg urednika.
Moja Agria
Za Hercegovce, posebno Dubravce, Agria nije samo freza, običan stroj koji usitnjava zemlju. Ta crveno-zelena mašina je uvijek bila više od alata – odraz tvrdoglavog i neuništivog duha ljudi koji svoju zemlju miluju rukama i strojevima.
Panel po glavi stanovnika
Solarna energija predstavlja jednu od važnih karika za smanjenje ovisnosti BiH o fosilnim gorivima. Ugradnja panela može značajno doprinijeti ekonomskom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta u zemlji. Važno je to da sve prati struka i zakonski propisi.
