Autorski tekstovi

Amerikanci žele graditi Jadransko-jonsku autocestu kroz BiH

Jadransko-jonska autocesta bi se kroz BiH trebala protezati kroz nekoliko trasa u ukupnoj dužini od 103 kilometra, a dionice od Stoca preko Trebinja do granice s Crnom Gorom bi ukupno trebale biti duge oko 55 kilometara.

Autor: Darko Omeragić

Izgradnja Jadransko-jonske autoceste kroz BiH ponovo je aktuelizirana u našoj zemlji i to nakon što su vlasti u oba entiteta ovu temu stavili na dnevni red kroz nekoliko konkretnih poteza.

Jadransko-jonska autocesta bi se kroz BiH trebala protezati kroz nekoliko trasa u ukupnoj dužini od 103 kilometra, a dionice od Stoca preko Trebinja do granice s Crnom Gorom bi ukupno trebale biti duge oko 55 kilometara. S obzirom na to da bi trebala prolaziti kroz oba bh. entiteta potrebno je da vlasti FBiH i RS učine konkretne korake na njenoj realizaciji, a to one već čine.

Tako je prije nekoliko dana ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović u Banjaluci potpisao memorandum o razumijevanju i identifikaciji potencijalnih projekata s predstavnicima američkih kompanija o nekoliko infrastrukturnih projekata među kojima je i Jadransko-jonska autocesta na pravcu Stolac – Trebinje. U ime američke strane memorandum koji će važiti u narednih pet godina potpisao je Gary Rabine, direktor američke kompanije koja se bavi izgradnjom puteva visokog kvaliteta, kao i tehnologijama iz oblasti robotike i vještačke inteligencije Rabine Global.

Američki kapital

Gary Rabine je, prema javno dostupnim podacima, vlasnik grupacije Rabine koja je osnovana 1981. godine i koja se bavi građevinskim i infrastrukturnim uslugama širom Amerike. U opisu posla im je asfaltiranje, betonski radovi, održavanje infrastrukture, a ostvaruju prihode od više stotina miliona dolara godišnje. Za razliku od američkog Bechtela, grupacija Rabine nema iza sebe velike međunarodne projekte, ali ima ambicioznog Amerikanca koji je politički angažovan u Republikanskoj stranci i koji je zainteresovan za velike projekte kako u BiH, tako i širom Zapadnog Balkana. U jednom od intervjua, Gary Rabine je rekao kako je spreman okupiti tim sa iskustvom koji će na Balkanu graditi mostove, tunele i drugu saobraćajnu infrastrukturu. S obzirom na to da se pod Trumpovim vodstvom američka vanjska politika najviše fokusirala na otvaranje vrata investitorima iz SAD-a širom svijeta vrlo vjerovatno bi se moglo desiti da neke od dionica Jadransko-jonske autoceste zaista izgrade ova ili neke druge američke kompanije.

Na realizaciji Jadransko-jonske autoceste nešto je uradila i FBiH. Tako je Javno preduzeće Autoceste FBiH u februaru raspisalo javni poziv za sporazumno pribavljanje nekretnina za izgradnju Jadransko-jonske autoceste na dionici Počitelj – Stolac. Time su pozvali stanovnike Čapljine, odnosno mjesta Ševaš Njive, Počitelja, Domanovića, Hotnja, Opličića i još nekoliko manjih naselja na dogovor o eksproprijaciji nekoliko nekretnina koje se nalaze na trasi pomenute dionice.

Jadransko-jonska autocesta se od autoceste na Koridoru 5c odvaja kod Počitelja i ide prema Stocu i Trebinju, te sve do granice s Crnom Gorom. Ova autocesta je zamišljena još u 70-im godinama 20. vijeka, kao prijedlog UNDP-a kojim bi se razvila mreža autocesta u Evropi. Za autocestu na koridoru 5c ključna je bila 1997. godina i 3. Panevropska konferencija o saobraćaju na kojoj su zemlje EU usvojile Helsinšku deklaraciju koja je predvidjela potrebu za još 10 panevropskih saobraćajnih koridora. U početku se tu nalazio samo Koridor 5c, a onda je naknadno dodana i Jadransko-jonska autocesta. To se dogodilo na konferenciji CEMT-a u Ljubljani 2004. godine. Tada je dogovoreno da se gradi autocesta u dužini od 1.100 kilometara od Italije, preko Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i dalje ka Albaniji i Grčkoj.

Crnogorski dio grade Francuzi

Ovih dana je stigla informacija da su i Crnogorci ozbiljnije krenuli sa svojim dijelom Jadransko-jonske autoceste. Narednih dana će Crna Gora s francuskim građevinskim divom Bouygues potpisati Memorandum o razumijevanju radi projektovanja i izgradnje gotovo 24 kilometra Jadransko-jonske autoceste od Čeva do petlje Krivošije, po modelu koncesije. Crnogorski dio Jadransko-jonske autoceste ima tri dionice Nudo – Grahovo – Čevo gdje se spaja na autoput Bar – Boljare. Zatim Gradac – Zaljevo kod Bara i od Zaljeva do graničnog prelaza Sukobin s Albanijom. Kontakt tačka ove autoceste s BiH je u crnogorskom mjestu Nudo u blizini Grahova.

Podsjetimo, Jadransko-jonska autocesta za BiH je važna, jer će njom naša zemlja dobiti najkraći saobraćajni pravac prema Zapadnoj Evropi, ali i istoku. Ona će nas povezati s centralnom Evropom, a ekonomski, poljoprivredni i turistički resursi će postati konkurentniji i dostupniji jadranskom zaleđu i tržištima centralne i sjeverne Evrope i Mediterana. Jadransko-jonski koridor nije samo autocesta, nego i pomorski, zračni, a dijelom i željeznički koridor.

BIHAMK

Povezane novosti

Neka curi česma!

Neka curi česma!

Od urbanog haosa do javnih česmi – male ideje koje mogu olakšati život u gradovima tokom velikih vrućina.

Po svjetlo na berzu

Po svjetlo na berzu

Dok javne finansije ostaju pod pritiskom, berza električne energije nameće se kao jedan od rijetkih ekonomskih iskoraka. Ipak, bez sektora gasa njeni efekti ostaju ograničeni.

Parking u magli

Parking u magli

Sva javna parkirališta, garaže, brojni pločnici i saobraćajnice u velikim gradovima praktično su zatrpani motornim vozilima.

Možda bi vas zanimalo