Građevinarima u Hercegovini se isplatio višemjesečni trud

Foto: Autoceste FBiH 

Probijanjem desne cijevi tunela Kvanj u Hercegovini početkom septembra napravljen je još jedan veliki korak ka izgradnji dijela autoceste na Koridoru 5c kroz BiH. Povodom velikog uspjeha u tunelu Kvanj organizovana je svečanost koja je na jedno mjesto dovela vodeće političare u FBiH i čelne ljude Javnog preduzeća Autoceste FBiH koji su se svojim očima uvjerili kako izgleda gradilište ovog trenutno najvažnijeg objekta na poddionici autoceste Tunel Kvanj – Buna u dužini od 5,1 kilometar. Sam tunel je dug malo više od dva i po kilometra. Tačnije rečeno, njegova lijeva cijev je duga 2.720, a desna 2.645 metara.

Poddionica počinje otvorenom trasom prije ulaska u dvocijevni tunel Kvanj. Poslije tunela „ide“ vijaduktom Rotimski potok i završava u mjestu Stanojevići tik uz odmorište Rotimski potok gdje se veže za već izgrađenu poddionicu Buna – Počitel j. Neposredno prije završetka ove poddionice biće izgrađen natputnjak Rujevice u dužini od 44 metra koji omogućava nesmetanu vezu između mjesta Stanojevići i Gubavica.

Premijerove pohvale

Hvaleći realizaciju projekta federalni premijer Nermin Nikšić je kazao da cijeni hiljade radnih sati, znanje inženjera, preciznost projektanata i svakodnevni rad ljudi koji su (g)radili pod zemljom. Premijer Nikšić pri tome se pojedinačno zahvalio inženjerima, rudarima, operaterima mašina, geolozima, geodetima, vozačima, nadzoru, izvođačima i svima koji su radili daleko od kamera i javnosti:

„Danas smo probili jednu fizičku, a nama je da uklonimo i sve druge prepreke koje stoje između već izgrađenih kilometara i funkcionalnog Koridora 5c. Korak po korak, sve dok ne povežemo sjever i jug ove autoceste“, rekao je Nikšić.

„Iza“ tunela Kvanj stoje građevinske kompanije China Road and Bridge, Azvirt Limited Liability Company i Hering d.d. Široki Brijeg. No, vratimo se na trenutak na izjavu premijera Nikšića o „svim drugim preprekama na Koridoru 5c“. Sigurno je mislio na administrativne probleme koji ne dozvoljavaju da se do sada izgrađene dionice i poddionice autoceste stope u jednu cjelinu. Takav problem imamo upravo ovdje. Na južnom kraju poddionice Tunel Kvanj – Buna nalazi se još jedna izgrađena poddionica autoceste (Buna – Počitelj) u dužini od 7,2 kilometra koja je izgrađena prije pet godina, ali se ne koristi, jer na svojoj sjevernoj strani nema vezu sa Mostarom. Iako su poddionice Tunel Kvanj – Buna i Buna – Počitelj spojene u jednu cjelinu od 12,3 kilometra, problem je što nije počela gradnja poddionice Mostar jug – Buna u dužini od 9,2 kilometra, a nije jer nema dogovora o državnoj, odnosno vojnoj neperspektivnoj imovini koja se nalazi u mostarskom naselju Ortiješ. Zbog nje Predsjedništvo BiH odbija da dadne saglasnost koja je potrebna kako bi se postojeće parcele izuzele i počela gradnja ovog veoma bitnog dijela koridora. Dok se oko ovoga političari ne usaglase nema ni gradnje, a samim tim ni punog smisla autoceste u južnom dijelu BiH.

Značajna pomoć EU

Usput rečeno, poddionica Tunel Kvanj – Buna će koštati 125,2 miliona eura bez PDV-a, a biće finansirana kreditom Evropske investicijske banke (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije, što je bio povod da svečanom probijanju tunelske cijevi prisustvuje i njen predstavnik u BiH ambasador Luigi Soreca koji je podsjetio da je EU do sada osigurala čak 870 miliona eura bespovratnih sredstava, uključujući gotovo i 46 miliona eura za poddionicu Tunel Kvanj – Buna. Ugovor o izgradnji ove poddionice potpisan je u oktobru 2024. godine s rokom za završetak od 30 mjeseci, što znači da bi u aprilu naredne godine njena gradnja trebala biti završena.

U ime konzorcija građevinskih kompanija koje su ostvarile ovaj zavidan rezultat obratio se Yang Donglai koji je rekao da je probijanje tunela poseban trenutak „jer on ne predstavlja samo napredak radova nego je i rezultat višemjesečnog truda, privrženosti i zajedničkog rada“.