Šta se nalazi u idejnim projektima za dionice koje vode do tunela Prenj?
Izrada idejnih projekata za dionice tunel Prenj – Mostar sjever (12,34 kilometra) i Ovčari – tunel Prenj (10,32 kilometra) je u završnoj fazi, pa se početak gradnje očekuje već početkom naredne godine.
Javno preduzeće Autoceste FBiH počelo je opsežne pripreme za izgradnju dionica autoceste na sjevernom ulazu i južnom izlazu iz tunela Prenj na jugu Bosne i Hercegovine i autocesti na Koridoru 5c.
Prije nekoliko dana u Operativnom uredu ovog preduzeća održan je sastanak sa samo jednom tačkom dnevnog reda – dinamika izrade projektne dokumentacije za izgradnju dionica izlaz iz tunela Prenj – Mostar sjever i Ovčari – ulaz u tunel Prenj. Na sastanku je zaključeno da će nakon završetka izrade idejnih projekata, što je već u završnoj fazi, već početkom naredne godine biti raspisani tenderi za izbor izvođača radova na ove dvije dionice. Prva dionica je izlaz iz tunela Prenj – Mostar sjever koja će biti duga 12,34 kilometara. Dionica, dakle, ide od izlaza iz tunela Prenja i završava kod petlje Mostar sjever. Za gradnju će ova dionica biti izuzetno teška, baš kao i čitav teren oko tunela Prenj koji je već priča za sebe. Na primjer, na ovoj dionici građevinari će se morati izboriti s visinskom razlikom terena od čak 439 metara. Izuzetno nepovoljni geomorfološki uslovi za izgradnju ove dionice podrazumijevaju brdovit teren s vrlo strmovitim padinama na kojem će 40 posto dionice biti projektovano sa mostovima/vijaduktima i tunelima.
Tunel Orlov kuk
Uz dionicu će biti izgrađeno odmorište, pet servisnih cesta i odlagalište inertnog materijala. Na nešto više od 12 kilometara dionice izlaz iz tunela Prenj – Mostar sjever biće izgrađeno šest tunela (tri tunela po osovini) i šest potpornih konstrukcija. Najduži vijadukt M10 – Seočka draga će biti dug 474 metra, a najduži tunel Orlov kuk će biti dug 2.197 metara. Maksimalni nagib na ovoj dionici iznosi 4,4 posto. Projektna kompanija za ovu dionicu je sarajevska IPSA, a projektovanje će biti finansirano novcem Evropske komisije.
Druga dionica počinje petljom Ovčari, neposredno prije grada Konjica i ide do ulaza u tunel Prenj. Dionica će biti duga 10,32 kilometra i jedna od najtežih na Koridoru 5c, a neki detalji iz projekta nam otkrivaju i zašto. Nepovoljni geomorfološki uslovi na brdovitom terenu za građevinare će biti pravi izazov. Jedan od izazova su vrlo visoki usponi na otvorenoj trasi od 6,8 kilometara s maksimalnim usponom od šest posto. Na ovoj dionici je projektovano pet vijadukta od kojih je najduži vijadukt 5 čija je lijeva osovina duga 590, a desna 610 metara. Na ovoj dionici će biti smještena i dva tunela od kojih će jedan biti dug 1.853, a drugi 1.740 metara. Dakle, po ovome što su nam projektanti ovog dijela autoceste na Koridoru 5c prezentovali za nekoliko godina kada sve bude završeno, i prije samog tunela Prenj koji će biti dug čak 10,5 kilometara, ćemo se ''navozati'' i drugim kraćim, ali vrlo brojnim tunelima.
Na dionici Ovčari – ulaz u tunel Prenj su predviđena i dva čvorišta i to čvorište Ovčari na početku dionice i čvorište Konjic jug, dva naplatna mjesta i odmorište Konjic jug. Osim svih pomenutih objekata planirana je i izgradnja južnog priključka na grad Konjic, odnosno na magistralnu cestu M-17 koja prolazi kroz ovaj lijepi hercegovački gradić. Projektovanje i ove dionice će finansirati Evropska komisija, a projektant je firma AIK iz Banovića.
Izazovi gradnje tunela Prenj
Podsjetimo i na to da je sredinom marta u Sarajevu održan stručni skup koji okupio veliki broj stručnjaka iz BiH i regiona koji su govorili o izazovima izgradnje tunela Prenj čija bi gradnja trebala trajati pet godina i 10 mjeseci i koji će sam koštati oko 400 miliona eura. Nakon što bude izgrađen tunel Prenj će biti deseti po dužini u Evropi. Na tom skupu je, između ostalog, rečeno da je do sada na Koridoru 5c izgrađeno 16 tunela, dok je sedam u izgradnji. Također, rečeno je da će se ove godine na Koridoru 5c graditi tuneli u ukupnoj dužini od 16 kilometara, uključujući i tunel Prenj. Ako se ispoštuju rokovi autocesta na Koridoru 5c bi trebala biti završena do kraja 2028. godine, kada bismo trebali dobiti krak panevropskog koridora u dužini od 320 kilometara u pravcu sjever – jug na kojem će se nalaziti i tuneli ukupne dužine od oko 60 kilometara. Sve ovo je zahtjevno, ali ne i neostvarivo za Bosnu i Hercegovinu.
Povezane novosti
Sarajevo na korak do ''pametnog saobraćaja''
Iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo su saopćili da se na 37 raskrsnica sukcesivno izvode različite grupe radova, te da će 163 raskrsnice imati adaptivno upravljanje saobraćajem.
Napravljen bitan korak ka izgradnji dionice autoceste Počitelj – Stolac
Riječ je o prvoj dionici Jadransko-jonske autoceste koja će se graditi u BiH i četvrtini ukupne autoceste koja bi u konačnici kroz našu zemlju trebala biti duga 102,6 kilometara i išla bi do granice s Crnom Gorom.
Vlada FBiH raspetljava željeznički Gordijev čvor?
Koplja se i dalje lome oko obnove željezničke pruge, a u svemu je na površinu isplivala nedovoljna koordiniranost između glavnih aktera – Željeznica FBiH i Vlade FBiH.