Počinje gradnja autoceste Sarajevo – Beograd u regiji Tuzle

Iako se o izgradnji autoceste Sarajevo – Beograd priča već skoro 6 godina, koliko je prošlo od prvih ozbiljnijih razgovora na relaciji BiH – Srbija koji su potaknuti inicijativom turskog predsjednika Recepa Tajypa Erdogana do današnjeg dana nije izgrađen ni milimetar ove važne saobraćajnice. Da projekat nije zaboravljen ovih dana su nas podsjetili predstavnici Javnog preduzeća Autoceste FBiH i Gradske uprave Tuzle koji su održali sastanak sa zaključkom da izgradnja prvih kilometara autoceste od Tuzle do Orašja može početi u drugoj polovini ove godine, a da je za tu svrhu Vlada FBiH osigurala 134 miliona KM.

Slučajno ili ovaj sastanak se poklopio s činjenicom da mu je prisustvovao Jasmin Imamović koji je tek izabran za predsjedavajućeg Komisije za saobraćaj i komunikacije pri Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nakon što je godinama bio na funkciji gradonačelnika Tuzle, grada koji je već godinama bez razloga u svojevrsnoj saobraćajnoj blokadi kako prema Beogradu, tako i prema glavnom gradu BiH.

Deblokada Tuzle

Najmnogoljudniji kanton u FBiH definitivno zaslužuje bolje saobraćajnice i to ne samo što je najmnogoljudniji nego i zbog novca koji izdvaja, a malo toga mu se vraća. Dionica Tuzla – Orašje je, dakle, dio buduće autoceste Sarajevo – Beograd koja će se, kao što je poznato od ranije, graditi u obliku prstena. Biće to i autoput i brza cesta, odlučeno je prije nekoliko godina nakon što je vlastima obje zemlje na stol palo čak 16 prijedloga za trase kroz BiH.

Sudionici tuzlanskog sastanka su početkom januara razgovarali konkretno o poddionici Tuzla – Maoča, odnosno o nekih desetak kilometara autoceste. U ovom trenutku je poznato je da je riječ o dionici na kojoj se nalazi Ipsilon krak koji se na jugu veže sa autocestom na koridoru 5c (oko Žepča), a na sjeveru kod Orašja na nastavak ovog panevropskog koridora koji prolazi i kroz Hrvatsku.

Direktor Sektora za projektovanje i građenje u JP Autoceste FBiH Ešef Džafić je tokom ovog sastanka javnost obavijestio da je idejni projekat ove autoceste od Tuzle do Previle (LOT-5 i LOT-4B) već završen, a da će do kraja januara biti gotovo i idejni projekat do Maoče. ''Sada nam slijedi izrada elaborata eksproprijacije na dijelu autoceste od Tuzle do Previla, te izrada glavnog projekta i raspisivanje tendera za izbor izvođača radova'', rekao je Džafić.

On je dodao da je donesena odluka da se krene s izgradnjom autoceste od Tuzle prema Brčkom, a ne od Orašja jer Tuzlanski kanton ima izrađenu plansku dokumentaciju. Naglasio je da novac nije upitan i da je sada samo potrebna veća angažovanost svih učesnika projekta. Džafić je spomenuo i neke detalje projekta: ''U Mihatovićima je predviđena gradnja petlje, upravljačkog centra i naplatnog mjesta, benzinske pumpe i vatrogasne jedinice. Petlja s bočnim naplatnim mjestom će biti u Previlama, a izgradnjom ove autoceste dobit ćemo deset kilometara funkcionalne saobraćajnice.''

Vršilac dužnosti gradonačelnika Tuzle Zijad Lugavić je podsjetio da je Tuzla u saobraćajnoj blokadi već 20 godina.

Pokrenuta lijepa priča

''Danas smo otvorili lijepu priču o gradnji autoceste od Tuzle prema Brčkom i Orašju. Srce mi je puno zbog toga što smo konačno krenuli s ovim projektom, hvala i Vladi FBiH, a mi ćemo se u gradskoj upravi u potpunosti posvetiti ovom zadatku'', kazao je Lugavić.

Naravno, presretan je bio i bivši gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović:

''Ova autocesta nije bitna samo za Tuzlanski kanton, nego i za cijelu državu jer se gradi u ekonomski najpotentnijem dijelu Bosne i Hercegovine. Bitan je za oba entiteta jer se nalazi na autocesti Sarajevo – Beograd. Ovo smo dugo čekali, a ja ću kao predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH dati sve od sebe za ovaj posao'', rekao je Imamović.

Uporedo s ovim projektom radi se i na izradi projektne dokumentacije za brze ceste od Tuzle prema Doboju, ali i prema Zvorniku. Ako svi ovi projekti krenu nema sumnje da će Tuzlanski kanton uskoro postati veliko gradilište. Izgradnja kompletne autoceste Sarajevo – Beograd bi, prema nekim procjenama, trebala koštati između 5,5 i 8 milijardi KM, a rok u kojem bi se cijeli posao trebao završiti nije postavljen.