Dobre vijesti s kašnjenjem: Konačno raspisani tenderi za brze ceste u TK

Autoceste FBiH raspisale su prije nekoliko dana javne pozive za izradu idejnih projekata za dvije brze ceste u Tuzlanskom kantonu ukupne dužine oko 80 kilometara. Ova vijest je dobra, a bila bi još bolja da su to Autoceste FBiH učinile kada su i namjeravale o čemu svjedoči vijest s kraja januara ove godine iz istog preduzeća u kojoj se navodi da su završena idejna rješenja, a da će u prvom kvartalu 2026. biti raspisani tenderi za izradu idejnih projekata. Ipak, to se dogodilo tek u trećem kvartalu, pa se već u startu krenulo s kašnjenjem od 4-5 mjeseci.

Možemo i zaključiti da je bolje ikada nego nikada, ali se nadamo da će se u nastavku projekta svi držati zadanih rokova, jer su vozači željni novih, sigurnijih i kraćih puteva, a do njih ćemo ovim tempom gradnje teško doći. Ipak, da vidimo šta se to planira graditi u najmnogoljudnijem kantonu u FBiH.

Ukupno 80 kilometara

Prema informaciji koju su prenijeli brojni bh. mediji u TK bi trebale biti izgrađene dvije velike dionice brze ceste. Prva je Doboj istok – Gračanica – Šićki Brod u dužini od oko 42 kilometra. Na njoj je planirano 16 mostova dužine oko 2.670 metara, dva tunela od oko 695 metara i šest petlji. Druga dionica će biti Šićki Brod – Dubrave – Kalesija koja bi se trebala protegnuti na 37 kilometara, a imala bi 32 objekta – potputnjaka, natputnjaka, cut and covera i hidrotehničke objekte dužine oko 1.674 metra, šest petlji i interregionalno čvorište Šićki Brod.

Autoceste FBiH su u januaru objavile da su za obje dionice završena idejna rješenja i studije i to na osnovu geodetskih i geoloških istraživanja i odabrane najpovoljnije varijante. Više od pola godine poslije JP Autoceste FBiH raspisuju tender za izradu idejnih projekata u vrijednosti od oko 7,6 miliona KM bez PDV-a s rokom izrade od 15 mjeseci.

Koliko smo u zaostatku po pitanju izgradnje ove dvije dionice brze ceste govori podatak da je cestovno povezivanje Tuzlanskog kantona sa sjeverom i istokom BiH, barem što se tiče zvaničnih dokumenata, bilo dio Okvirne strategije prometa BiH i Transportne strategije FBiH koja je usvojena još (davne) 2016. godine! No, da se ne lažemo o izgradnji brzih cesta u TK se ne priča tek do 2016. godine. Ta priča je još starija. Zašto se ovoliko čeka, a načekat ćemo se još dok se prvi automobili ne provozaju novih brzim cestama kroz TK je pitanje za milion dolara. Ceste u Tuzlanskom kantonu su često bile tema brojnim političarima u FBiH koji su ukazivali na to da najmnogoljudniji kanton neopravdano zaostaje u razvoju saobraćajne mreže u FBiH. Vlasti su se mijenjale i svako je imao priliku da nešto konkretno uradi na ubrzanju izgradnje brzih cesta u ovom dijelu BiH, ali niko nije prešao s riječi na djela.

Predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović je za BHRT rekao da je za privredu TK najvažnije da se s projektom krene čim prije. On je predložio da se brza cesta gradi po principu „projektuj-izgradi-finansiraj“. Također, pomoćnik ministra za saobraćaj TK Nenad Lukanović smatra da bi u septembru mogao biti izabran projektant koji će napraviti idejni projekat. Lukanović je potvrdio da je TK nezadovoljan dinamikom dosadašnje „gradnje“ cesta u ovom kantonu.

Načeli slovo „A“

Safet Husanović iz Udruženja građana „Tuzlanski klub akademika“ je slikovito opisao ovakvo stanje: „Od cijele abecede mi smo tek načeli slovo 'A'. Nažalost, naši predstavnici na svim nivoima, od FBiH, države i kantona, ne zastupaju naše interese na pravi način.“

U prilog ovome je i pomalo bolna istina da TK nema ni metar autoputa ili brze ceste, što danas, u 2026. godini, zvuči nevjerovatno. Da bi se to promijenilo potrebno je da se svi – od političara iz TK pa do onih u čijim su rukama budžeti za infrastrukturu probude iz višedecenijskog zimskog sna.