Osim cesta, potrebne i moderne željeznice

Sudeći po prvim koracima novog ministra prometa i komunikacija BiH Edina Forte u njegovom mandatu će se Bosna i Hercegovina baviti neopravdano zapostavljenom temom, a to je izgradnja novih i vitalizacija starih željezničkih koridora, kako onih unutrašnjih, tako i međunarodnih s kojima je naša zemlja nekada bila povezana sa zemljama u regionu, ali i onih o čijoj se gradnji decenijama tek samo pričalo.

Novi ministar je, što pokazuju i teme o kojima je razgovarao sa svojim sagovornicima u BiH i regionu, akcenat na početku svog mandata stavio na nekoliko željezničkih pravaca čijom bi izgradnjom i revitalizacijom naša zemlja sa susjedima bila povezana ne samo modernim cestama, nego i željeznicom.

O toj temi Forto je krajem marta razgovarao i sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom i naravno dobio njegovu i podršku međunarodne zajednice kojoj je stalo da BiH ne ostane u saobraćajnom zapećku.

Edin Forto i Goran Vesić

Regionalna saradnja

Samo dva dana poslije sastanka sa Schmidtom, Forto je u Beogradu razgovarao i sa srbijanskim ministrom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goranom Vesićem o jačanju prometnih, a prije svega cestovnih i željezničkih veza dvije zemlje. Na tom sastanku razgovarano je o konkretnim projektima. A u ovom tekstu vrijedi citirati Fortinu i Vesićevu izjavu nakon tog sastanka: ''Iznimno je važno da željeznički koridor koji ide od Banje Luke preko Doboja i Tuzle na Zvornik i dalje u Srbiju oživimo i moderniziramo, te da protok ljudi i robe bude puno bolji, što je ključno za razvoj dviju zemalja. Također, potrebno je osposobiti granične prijelaze na kojima Srbija već radi, a posebno onaj prema Bijeljini'', istakao je Forto.

Ministar Vesić je rekao da se trenutno rade tri brze prometnice i autocesta koja povezuje Bosnu i Hercegovinu i Srbiju: ''Prva je Sremska Rača – Kuzmin, kao dio autoceste Beograd – Sarajevo, druga je brza cesta Ruma – Šabac – Loznica, koja će imati vezu sa BiH i odvojak prema Badovincima, te cesta Požega – Kotroman, koja će omogućiti vezu prema Višegradu. Imat ćemo četiri granična prelaza na brzim prometnicama i autocestama, što je neprocjenljivo.''

Sagovornici su se dogovorili da pred evropske partnere istupe sa zajedničkim projektom, naglašavajući da takva saradnja daje težinu projektima.

No, bh. ministar je za svoju prvu međunarodnu destinaciju, na kojoj će tema biti željeznica, krajem februara, izabrao Crnu Goru i njen glavni grad Podgoricu, gdje je sa ministrom kapitalnih investicija, Ervinom Ibrahimovićem, razgovarao o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, a kao prioritet obojica su istakli most preko rijeke Tare i pristupnih cesta koje povezuju Sarajevo, Podgoricu i Tiranu. Na stolu je bila i tema Jadransko-jonske autoceste i izgradnja pruge Nikšić – Čapljina. Poslije Crne Gore, Forto je posjetio i Zagreb gdje s potpredsjednikom Vlade Hrvatske i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem osim o završetku autoceste na koridoru 5c kroz obje zemlje i problemima koje imaju prevoznici u teretnom saobraćaju razgovarao i o unapređenju željezničke infrastrukture. Konkretno, dogovorena je obnova starog mosta Brčko-Gunja u vrijednosti od četiri miliona eura, što će dvije zemlje zajedno finansirati.

Dakle, ministar Forto je svoj mandat počeo posjetama zemljama kojima je BiH okružena, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj i koje će jednog dana biti dio velike evropske porodice, Evropske unije i između kojih će se saobraćaj odvijati nesmetano i bez (previše) zastoja na granicama. Međutim, da bi se sve to jednog dana realizovalo potrebno je marljivo i predano na tome raditi. Potrebni su gotovi projekti za koje smo sigurni da će ih finansirati Evropska unija. Potrebni su stalni sastanci i razgovori između ključnih ljudi u zemljama regiona. To od bh. političara ne očekuju samo bh. građani nego i naši partneri u EU.

Izgradnja željezničke pruge Nikšić – Trebinje – Čapljina, u dužini od 169 kilometara starom trasom uskotračne pruge, inicirale su Željeznice FBiH, što bi se reklo, još davnih dana. Prije desetak godina govorilo se da bi ovaj projekat mogao biti ''težak'' između 480 i 640 miliona eura, a da bi ga bilo moguće realizovati za pet godina. Zašto se na ovom projektu nije radilo iako su resorni ministri BiH i Crne Gore još 2006. godine potpisali zajedničku izjavu o saradnji na uspostavljanju direktnih cestovnih i željezničkih veza između dvije zemlje i inicijativu za izradu studije ekonomske opravdanosti, nije poznato. Poznato je tek da se trasa željeznice nalazi na trasi Jadransko-jonske autoceste kojom se povezuju Italija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka. Željeznica i Jadransko-jonska autocesta su od iznimne važnosti za istočnu Hercegovinu i spajali bi se na prugu Sarajevo – Ploče.

Budućnost je u prugama

''Budućnost komercijalnog i putničkog transporta je prugama. Evropa mnogo ulaže u taj segment'', rekao je početkom marta Edin Forto, dodajući kako je mogućem da se u njegovom mandatu projekti pripreme i osigura njihovo finansiranje i to kroz bespovratna sredstva.

''Možda se u ovom mandatu može završiti neki projekat poput revitalizacije Unske pruge, elektrifikacije poteza između Tuzle i Doboja kao i neki drugi projekti koji će poboljšati željezničke pruge, a koji su iz meni nepoznatih razloga biti zapostavljeni'', rekao je Forto najavljujući i sastanak s čelnicima Željeznica FBiH.

A kad smo kod željezničkih preduzeća, ona žive sudbinu svoje infrastrukture i zanemarenosti od države. Željeznice RS su prošlu godinu završile u gubitku od 19,4 miliona KM, a Željeznice FBiH u plusu od 1,2 miliona KM. Oba preduzeća bi bila u sasvim drugačijoj situaciji da ih je država drugačije doživljavala u posljednje tri decenije. Ovdje se nećemo baviti tim ''doživljajem'', ali nadležni bi trebali da imaju na umu da se i željeznička pruga nalazi na Koridoru 5c. Tako čak više od 50 posto željezničke pruge od Budimpešte do Ploča pripada Bosni i Hercegovini (406,6 kilometara) i nju treba modernizovati i održavati. Također, iako su prognoze da bi saobraćaj vozova između Doboj i Tuzle u budućnosti mogao biti duplo manji nego 1987. godine, kada je iznosio 46 vozova dnevno, ovu prugu treba obnoviti, kao i sve ostale.