Autocesta Sarajevo – Beograd zapela u Brčkom, ali i na finansiranju

Autoput Sarajevo – Beograd kao ideja još uvijek živi. To što s bosanskohercegovačke strane državne granice između BiH i Srbije nije izgrađen nijedan kilometar je već neka druga tema, za razmišljanje, svakako. Posljednji sastanak na temu autoceste Sarajevo – Beograd održan je 24. marta, a prisustvovali su mu državni ministar prometa i komunikacija Vojin Mitrović i ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Ćorić. Dvojica ministara dotakli su se nekoliko infrastrukturnih projekata na kojima treba raditi, od mosta na Savi kod Rače, preko putne komunikacije Brod na Drini – Šćepan Polje i izgradnje mosta na Tari (između BiH i Crne Gore), brze ceste od Višegrada do Trebinja, autoceste od Banje Luke prema Mrkonjić Gradu i dalje ka Splitu, pa do mreže željezničke infrastrukture, ali su posebno istakli da je autocesta Sarajevo – Beograd prioritet.

Dva dana prije ovog sastanka državni ministar Mitrović je imao još važniji sastanak, onaj sa prvim zamjenikom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i supervizorom za Brčko Distrikt Michaelom Scanlanom. Sastanak je vrlo važan za budućnost autoceste Sarajevo – Beograd jer je upravo u Brčko Distriktu zapelo oko odabira dijela trase i spojne tačke autoceste kroz ovaj dio BiH. Mitrović je ovom prilikom supervizora Scanlana informisao da je vrlo blizu rješenja koje će definisati trasu istok – zapad i sjever – jug i to na zadovoljstvo sva tri naroda i oba entiteta.

 Problemi s trasom

Problem definisanja trase ove autoceste kroz Brčko nastao je onog momenta kada je Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj BD-a vlastima u Brčkom poslao pet-šest varijanti trase autoputa od kojih je jedna trasa bila duga 31 kilometar i nalazila se u već pripremljenoj planskoj dokumentaciji, dok su druge trase bile mnogo duže, 53 i 54 kilometra.

Upravo na primjeru izgradnje autoceste Sarajevo – Beograd se ogleda sva složenost donošenja ključnih odluka u BiH. Pred kraj prošle godine u Sarajevu su se sastali državni ministar Mitrović, entitetski premijeri Fadil Novalić i Radovan Višković, kao i gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić i predsjednik Skupštine BD Siniša Milić, a uz njih su tu bili i direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder i direktor JP Autoputevi RS Dušan Tepić. Svi oni su došli na sastanak koji se tiče odabira trase autoceste Sarajevo – Beograd kako bi se dogovorili i ispoštovali i struku i politiku i konačno se usaglasili oko svima najprihvatljivije trase kroz Brčko. Naravno, na ovom sastanku je imao svako svoje mišljenje koje bilo suprotno onom drugom.

I dok se još traži najoptimalnija trasa autoceste Sarajevo – Beograd kroz Brčko najviše je urađeno na dijelu od Rače do Bijeljine gdje je izabran izvođač radova. Konzorciju Integral Inžinjering i Institutu za građevinarstvo IG iz Banje Luke dodijeljen je ugovor za projektovanje i gradnju autoputa na dionici Rača – Bijeljina, a investitor je JP Autoputevi RS-a. Riječ je o sjevernom kraku autoceste čija će gradnja koštati 258,1 milion KM. Ova dionica autoceste je duga 20 kilometara i povezivat će BiH sa Srbijom koja gradi autoput Kuzmin – Rača i most preko rijeke Save koji spaja dva autoputa. Rok za izgradnju dionice od Rače do Bijeljine je tri godine. Ovu dionicu će finansirati Republika Srbija u iznosu od 180 miliona KM, dok će ostatak novca dati JP Autoputevi RS-a iz vlastitih izvora.

U nedavnom intervjuu za beogradsku Politiku federalni premijer Fadil Novalić je rekao da će izgradnja autoceste biti korisnija za BiH nego za Srbiju.

''To je veoma dobar projekat. Iskreno smo željni komunikacije jer vjerujemo da će, ako ljudi više komuniciraju, situacija po prirodi biti bolja. I zato je za nas veoma dobra inicijativa Turske, Srbije i BiH za realizaciju ovog projekta. Imali smo sastanak u Brčkom o ovom projektu i još jednom kažem sretan sam što se to dešava, a kojom dinamikom, vidjećemo'', rekao je Novalić.

 Mnogo toga nepoznato

Federalni premijer je podsjetio i na to kako su neke zemlje koje su se našle na autoputu ''Bratstva i jedinstva'' (Srbija i Hrvatska prvenstveno) bile dobro povezane, ali da BiH i Crna Gora nikada nisu bile dobro povezane. Osim dobre volje kojom su bh. vlasti odgovorile na inicijativu Republike Turske da se Sarajevo i Beograd povežu najmodernijom saobraćajnicom još prije četiri godine, malo toga je urađeno. Mnogo toga je ostalo nepoznato i u magli. Osim što se ne znaju sve trase, nije poznat ni način finansiranja. U decembru prošle godine ministar Mitrović je čak spominjao i rusku državnu agenciju, međutim, dva mjeseca nakon toga Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu i sada se ova ideja ne čini realnom.

''U sporazumu je definisano da projekat finansira Turska, ali to nije baš tako. U ovom trenutku je ponuđeno finansiranje od ruske državne agencije i to je bio zadatak turske vlade da osigura finansiranje. Ponuđeni su određeni uslovi i mislim da su počeli razgovori o uslovu finansiranja i kredita ruske državne agencije'', rekao je ministar Mitrović na samom kraju 2021. godine, a poslije znamo što se dogodilo sa Rusijom i njenim položajem u svijetu.