Kiša ovog proljeća dobrano natapa tlo i sudeći prema saznanjima stručnjaka stvoreni su povoljni uslovi za bogat urod žita, voća i povrća. Jedan od njih je doslovno ustvrdio: ''Ovo je zlatna kiša!'' Gledajući u akumulacije hidrocentrala, tome bismo dodali: i struje će biti dovoljno, jer je, osim iz vode i uglja, sve više proizvodimo i iz sunca i vjetra, a stidljivo započinjemo da je dobivamo i iz biomase. Hrana i električna energija su značajan preduslov za preživljavanje stanovništva i nacionalnu ekonomiju, dakle i održivi razvoj ukoliko se u korištenju prirodnih resursa nađe prava mjera. Ta se mjera kadkad prevrši, pa u tom slučaju imamo štetu veću od koristi.
O tim i drugim aspektima proizvodnje i korištenja energije, razgovarano je na Energetskom samitu BiH – 2023. u Neumu u organizaciji Američke agencije USAID, Britanske ambasade, njemačkog GIZ-a, UNDP i Vlade Republike Češke, uz učešće predstavnika vlada, privrede, lokalnih zajednica, nauke. Jedan od panela bio je posvećen uspostavljanju energetski neovisnih opština u BiH. Riječ je o opštinama spremnim da saradnjom između gradskih/opštinskih vlasti, građana i lokalnih poduzetnika putem javno privatnog partnerstva, kako bi stvarali vlastitu električnu energiju iz obnovljivih izvora. Dodatni benefit je da bi time rasteretili elektroenergetsku mrežu i doprinijeli energetskoj sigurnosti. Prve energetski neovisne opštine biće Jablanica, Konjic i Prozor- Rama. Ta neovisnost će se postići ukupnim investiranjem od 137 miliona KM, što će rezultirati postavljanje solarnih elektrana snage 43 megavata, 15 megavata hidroelektrana i 24 megavata uskladištene energije na teritoriju ovih opština. Prvi korak će biti uspostava ureda za energetsku tranziciju i energetskog investicionog fonda.
Predstavnici Elektroprivrede BiH su na nekoliko panela govorili o započetom procesu tranzicije i proizvodnji zelene energije. Jedan od blokova Termoelektrane Tuzla biće rekonstruisan na način da ubuduće kao gorivo umjesto uglja koristi biomasu. Projekat predviđa i vlastitu proizvodnju drveta za tu namjenu. Na napuštenim rudokopima i odlagalištima biće zasađene plantaže brzorastućeg bagrema, te će se tako značajne površine koje često izgledaju zastrašujuće ponovo zazeleniti. Palo mi je na pamet kako se na taj način stvara izvanredna prilika i za proizvodnju bagremovog meda pod uslovom da se u sastavu plantaže bagremova postave i košnice. To bi bila i prilika da se u tom dodatnom biznisu zaposli dobar broj rudara čija će dosadašnja radna mjesta biti zatvorena.
Povezane novosti
AMPELMANN: Čikica sa semafora koji je postao jedinstveni simbol Berlina
Za mnoge turiste, berlinski Semaforko je privlačan kao Brandenburška kapija ili Berlinski zid, pa je i čest motiv na fotografijama i razglednicama. Tako su čikice s berlinskih semafora izišle iz njih i postale zaštitni znak grada, čineći njegov identitet.
Bečka kafana u podnožju Mont Everesta
Globalna ekonomija se drastično mijenja sva tržišta, pa i Bosnu i Hercegovinu polako počinje zapljuskivati talas uvoza jeftine radne snage iz inostranstva. Već je zapljusnuo i kultni sarajevski hotel „Evropa“. Kakva nas budućnost čeka?
Voda je benzin
Ovih dana se najavljuju velike vrućine, te je i u saobraćaju potrebna dodatna opreznost, ali i spremnost vozača i njegovih saputnika da u automobilu barem imaju koju flašu vode. Uz važnu napomenu: flaša vode uvijek mora biti u prtljažniku.
