Zima je prošla, a tlo je žedno. Ma nedavnoj sahrani na sarajevskom groblju Bare lijes pokojnice zatrpan je poprilično suhom zemljom, na momente prašinom što ukazuje na to da je proteklih mjeseci bilo malo vlage. Praktično imali smo nevelik snijeg i samo dvije obilate kiše u prvoj dekadi januara i sredinom marta. Ova martovska donijela je sa sobom žuti pijesak na čijem su pranju s vozila autopraonice imale rekordne dnevne zarade. Za njih je to bila zlatna kiša! Ako u narednim sedmicama ne bude dovoljno padavina, a vreline (kao lani) započnu mnogo prije ljeta, poljoprivredna proizvodnja biće ozbiljno ugrožena. Uz to, zebnju stvara i eventualna pojava mraza u prvih nekoliko sedmica proljeća što bi bilo pogubno za voće u cvatu. Između dvije krajnosti najbolje bi nam odgovarale umjerene temperature i nešto više kiše bilo da blago padne povremeno, ili u kratkim pljuskovima umjerenog intenziteta i bez vjetra. Za domaće farmere takva kiša bila bi zlato!
Proizvodnja hrane se zbog klimatskih promjena suočava s rizicima na koje je teško odgovoriti u uslovima nesigurnog i nedostatnog sistema subvencija, politike cijena, nedostatka prerađivačkih kapaciteta, sistema za navodnjavanje, a ovog ljeta i jeseni problem bi mogao biti i manjak radne snage. Moguće i znanja jer je broj studenata sa završenim poljoprivrednim, prehrambenim ili agroindustrijskim fakultetima znatno smanjen. Sadašnja generacija mladih nerado gazi po blatu i ulazi u štale. Hvataju se kompjutera čak i oni čiji očevi imaju velika i moderno organizovana poljoprivredna imanja i žive ko carevi!
S proizvodnjom električne energije je sasvim druga priča. To je biznis koji se razvija na bazi zaliha uglja, plina, nafte, vode, vjetra, sunca, vodika, nuklearnog goriva, a njihovom kombinacijom postižu najbolji efekti. Ako se korištenje zasniva na odgovornoj i zakonom propisanoj zaštiti okoliša i principima održivog razvoja, onda je mogućnost za izbijanje neželjenih incidenata u prirodi svedena na najmanje moguću mjeru. O tome je razgovarano i na 6. Samitu energetike u Trebinju tematski fokusiranom na privrednoj energetskoj tranziciji zapadnog Balkana.
Oko 600 učesnika na samitu iskazalo je spremnost da se traga za rješenjima koja će ublažiti klimatske promjene, zaustaviti porast ugljendioksida u vazduhu i omogućiti postepenu dekarbonizaciju te povećanje učešća obnovljivih izvora i stabilnost snabdijevanja električne energije. U zaključcima se precizira da su klimatske promjene najintenzivnije u urbanim centrima ''i zbog toga je neophodno da se vodi računa oko zastupljenosti zelenih površina i sadnji parkovskog drveća koje bi imalo funkciju prilagođavanja na klimatske promjene''.
Već je najavljeno da će se Samit iduće godine, uz ostalo, značajnije posvetiti dobivanju električne energije iz nuklearnih centrala što je ovom prilikom ovlaš spomenulo nekoliko panelista. Bilo bi dobro da se za tu raspravu pripremi i nevladin sektor, posebno ekološke organizacije i za to stručni pojedinci te da ih organizatori uključe u te razgovore. Tako ćemo saznati koji je lobi u BiH jači nuklearni ili antinuklearni! Zanimljivo, zar ne!?
Povezane novosti
Mic po mic do Evrope
Kad se u državi kakva je naša bremenita političkim, sudskim, sigurnosnim i drugim ''opasnim'' pitanjima dogodi da vlast uradi ono što joj je posao, a njeni organi to prihvate jednoglasno, svaki put bi na Marindvoru trebalo organizirati vatromet.
Vremeplov: Priča o Plavom orkestru
Plavi orkestar se okupio u originalnoj postavi i sviraju. Nakon trideset i tri godine vratio se gitarist Mladen Pavičić – Pava a naš Ahmed Burić donosi priču o ovom bendu koji je pjevao za raju. I ona se ne može ispričati bez malo začina patetike.
Kad voz zaklapara
S proljećem su se u fokusu javnosti našle i željeznice. Proljeće je započelo najavom štrajka na Željeznicama RS, a među poslaničkim pitanjima postavljenim u Parlamentu BiH bilo je i jedno koje se tiče i vozova.
