Proteklih mjeseci širom svijeta nagledali smo se požara, vjetrova, proloma oblaka, poplava, paklenih vrućina, ledenih grudvi (grada), a onda je iz Grčke u Afriku došao Danijel (oluja) i u Libiji pričinio jednu od dosada najvećih šteta i ljudskih tragedija izazvanih klimatskim promjenama i nevremenom. Epilog nije konačan, ali je već stravičan. Nakon pucanja jedne od tamošnjih brana zemlja se naprosto suočila sa velikom nesrećom: nestali su gradovi, poginulo je i povrijeđeno na desetinu hiljada ljudi.
Vjeruje se da je Bosna i Hercegovina svojim geografskim položajem i konfiguracijom isključena od takvih prirodnih katastrofa, ali je sasvim izvjesno da svaki razuman čovjek rezonuje: ne dao nam Bog da se nešto tako dogodi kod nas. A šta ako nam priroda ipak zaprijeti? Zato stalno treba razmišljati o tome šta kao društvo, ali i kao pojedinci, možemo učiniti da se klimatske promjene ublaže i kako se suočiti sa opasnostima koje proizvode.
Pod pojmom ekologije nagledali smo se ljepote bosanskohercegovačkih krajolika, bistrih rijeka, gustih šuma, cvjetnih livada, jata ptica i krda jelena, što uživo, što na TV ekranima, ili u fotomonografijama. Događaji poput onih koje je izazvala oluja Danijel naprosto traže da se stvari ubuduće posmatraju naopačke: šta to i ko to prijeti prirodi da ostane takva kakvu smo je upoznali. Je li to čupanje ljekovitih trava sa korijenom, nehigijensko odlaganje otpada, krivolov, poremećaj biološke raznovrsnosti, pretjerano naseljavanje, promjena namjene zemljišta, upotreba hemijskih sredstava i prljavih tehnologija... I mnogo, mnogo toga. Slike rečenog rijetke su na TV ekranima, poučne literature je još manje, a javni govor nedovoljno glasan da bi ga svako čuo i prihvatio.
Mnogo toga ukazuje na to da je prošlo vrijeme bajki. U kontekstu sa realnim vremenom ni priča o Crvenkapici koju je pojeo vuk više ne pije vode. Sad se umjesto vuka uživo pojavio nestašni Danijel!? Priroda nas uporno upozorava! Čuvajmo se!
Povezane novosti

Žuta linija
Sarajevo je ovih dana pomalo u znaku glamura, a naš saradnik se osvrće na moguća poboljšanja u saobraćaju, od pozitivnih iskustava iz Helsinkija i Beča, do rigoroznije kontrole ko sve vozi iza žute linije...

Dionica Vranduk – Ponirak bi u prometu mogla biti do kraja juna 2026.
Riječ je o poddionici dugoj 5,1 kilometar za čiju gradnju je ugovor potpisan 15. maja 2019. godine

Carinski sporazumi i autoindustrija: Da li jedino Kina zna u kojem pravcu vozi?
U sjeni aktuelnih pregovora i dogovora, kao i interpretacija o tome ko je na gubitku, skreće se pažnja sa zajedničke realne prijetnje automobilskim industrijama i Japana, EU i SAD. Naravno, riječ je o Kini, čiji proizvođači kvalitetom sustižu konkurenciju.