Vjetrenica, najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u Popovom polju, postala je dio svjetske prirodne baštine pod okriljem UNESCO-a. Naime, na posljednjem zasjedanju UNESCO-a u Indiji Vjetrenica je proglašena kao svjetska baština i to kao prvi jedinstveni spomenik prirode u Bosni i Hercegovini.
Vijest o ovome u Bosni i Hercegovini, barem u ekološki osviještenom dijelu javnosti, primljena je s velikim oduševljenjem. Na ovu vijest se čekalo od 1950. godine, kada je Vjetrenica dobila status zaštićenog spomenika prirode, a potom i 1981. nakon što je proglašena geomorfološkim rezervatom. U Sarajevu već šiju zastavu UNESCO-a koju će pred ulaz ove po mnogo čemu privlačne i značajne pećine postaviti još ovog ljeta.
Njene speleološke posebnosti su specifična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima. Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini i zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište. U njoj je iznimno bogat špiljski svijet s oko 200 različitih životinjskih vrsta od kojih 91 troglobionata što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti. U njoj živi i čovječja ribica.
Speleološka udruga “Vjetrenica Popovo polje“ imala je značajnu ulogu u zaštiti i istraživanju ovog lokaliteta. Prof. dr. Ivo Lučić, predsjednik Udruge (doktorirao je na temu Vjetrenice), vijest o stavljanju špilje na UNESCO listu zaštićene baštine nije želio komentarisati. S vlastima, posebno lokalnim zbog zaštite špilje imao je brojna sporenja, a 2009. godine bio primoran da započne štrajk glađu kako bi spriječio da općinski poslušnici provaljuju u pećinu čime sprječavaju njeno održivo korištenje, proglašenje nacionalnim parkom i upis na svjetsku listu prirodne baštine. O tome ovih vrelih dana piše knjigu “Bitka za dušu zemlje“.
Nedavno je u Hrvatskoj predstavljena njegova knjiga “K bosanskom oceanu“, s podnaslovom „Kratki ogledi o percepciji prirode u Bosni i Hercegovini. To nije knjiga o visokoj politici, ali jeste o odnosu čovjeka i prirode. Jedan njen dio govori o ljepotama bosanskohercegovačke prirode, o bosanskohercegovačkom podzemlju (ne političkom, nego o jamama, pećinama, vrtačama), o planinama, poljima, rijekama, o šumama, nacionalnim parkovima. S druge strane, knjiga sadrži i tekstove o uništavanju prirode, pljačkaškoj ekonomiji, turizmu, Međugorju, „piramidama“, ali i o ljudima koji su istraživali i čuvali prirodu (Alija Krnjić, Nijaz Abadžić, Boško Marjanović, Čedomil Šilić). Ekološko osviješteni tekstovi ove knjige razbijaju zablude konfliktnog odnosa između čovjeka i prirode i ponovo nude neke nove šumske staze u prevladavanju nametnute i sveprisutne agresivnosti. Autor upozorava na „najveću zabludu povijesti“ – uvjerenje da je sila i nasilje ono najbolje što možemo naučiti od prirode. A da je u prošlosti bilo manje sile i nasilja nad prirodom ovo pakleno vrelo ljeto sigurno bi bilo ugodnije!
Povezane novosti
Motorne saonice Knez: Grunfov san
U duhu legendarnog stripa Alan Ford, kroz priču o Marku Knezu i njegovim motornim saonicama, Ahmed Burić oživljava duh zanesenjaka. Između muzeja, snijega i snova, piše o ljudima koji su vjerovali da svijet mogu promijeniti – makar i propelerom na suhom.
Hrana bez mana
Zdrava hrana je uvjet za zdrav život baš kao i čist zrak, nezagađena voda i tlo. O tome pojedinačno ili organizirano svako mora da vodi računa. Nažalost u praksi je to drugačije.
Žuti Porsche za Roberta Redforda
Ako bi neko auto trebalo simbolizirati Redforda, to mora biti Porsche. Jer je to bio pravi laf koji je znao put kojim je trebalo ići. Brz, precizan i neuhvatljiv. Plemenito divlji bio je Žuti. Pobjegao je u planine Utaha i pronašao novi svijet.
