Rezultati istraživanja o zaštiti okoliša u savremenoj Evropi ukazuju na to da su osobe anketirane u Bosni i Hercegovini, na pitanje – šta vam je važnije ekonomski rast ili zaštita okoliša, u više od 50 posto odgovora prednost dali napredovanju ekonomije. Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi ''Život u sjećanju'' – Znanstveni prilozi i osobne crtice u spomen akademiku Ivanu Cifriću (1946. – 2018.), a koju su priredili Ivana Trako – Poljak i Krunoslav Nikodem, njegovi saradnici sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cifrić je ostavio bogatu zaostavštinu u nizu područja poput socijalne ekologije i sociologije okoliša, etike okoliša, bioetike ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, nacionalnog identiteta, sociologije obrazovanja, sociologije regionalnog i nacionalnog razvoja te sociološke metodologije.
Spomenuti priređivači su kao autori priloga ''Religioznost i zaštita okoliša u savremenoj Evropi'' (iz kojeg je preuzet spomenuti podatak za BiH) došli do saznanja da su zaštiti okoliša statistički značajno sklonije žene, mladi, obrazovaniji i imućniji ispitanici kao i manje religiozni!? Zanimljiva su i stajališta što ih je u prilogu ''Politička kultura i okoliš'' prezentirala Branka Galić (Filozofski fakultet Zagreb). Autorica tvrdi da ekološki problemi nisu samo problemi opstanka života čovjeka na Zemlji i same planete nego i problemi organizacije društva pa onda i uticaja politike u međusobnim odnosima čovjeka i prirode što mnoge environmentalne stranke i organizacije već desetljećima pokušavaju čvršće utemeljiti. Priroda i okoliš tako onda postaju i odraz ili pokazatelj stanja političke kulture u nekom području.
Sagledavajući posljedice nedavne prirodne katastrofe u vlastitoj kući, u Bosni i Hercegovini, rečeno navodi na zaključak da u ovakvom i sličnim a posebno nadolazećim događajima svu krivicu ne možemo niti smijemo prebaciti na klimatske promjene i prirodne procese. Pri tom se valja zapitati i šta su čovjek i društvo uradili, ili nisu da do njih ne dođe ili da posljedice budu ublažene!?
Povezane novosti
Žuta linija
Sarajevo je ovih dana pomalo u znaku glamura, a naš saradnik se osvrće na moguća poboljšanja u saobraćaju, od pozitivnih iskustava iz Helsinkija i Beča, do rigoroznije kontrole ko sve vozi iza žute linije...
Dionica Vranduk – Ponirak bi u prometu mogla biti do kraja juna 2026.
Riječ je o poddionici dugoj 5,1 kilometar za čiju gradnju je ugovor potpisan 15. maja 2019. godine
Carinski sporazumi i autoindustrija: Da li jedino Kina zna u kojem pravcu vozi?
U sjeni aktuelnih pregovora i dogovora, kao i interpretacija o tome ko je na gubitku, skreće se pažnja sa zajedničke realne prijetnje automobilskim industrijama i Japana, EU i SAD. Naravno, riječ je o Kini, čiji proizvođači kvalitetom sustižu konkurenciju.
