Rezultati istraživanja o zaštiti okoliša u savremenoj Evropi ukazuju na to da su osobe anketirane u Bosni i Hercegovini, na pitanje – šta vam je važnije ekonomski rast ili zaštita okoliša, u više od 50 posto odgovora prednost dali napredovanju ekonomije. Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi ''Život u sjećanju'' – Znanstveni prilozi i osobne crtice u spomen akademiku Ivanu Cifriću (1946. – 2018.), a koju su priredili Ivana Trako – Poljak i Krunoslav Nikodem, njegovi saradnici sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cifrić je ostavio bogatu zaostavštinu u nizu područja poput socijalne ekologije i sociologije okoliša, etike okoliša, bioetike ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, nacionalnog identiteta, sociologije obrazovanja, sociologije regionalnog i nacionalnog razvoja te sociološke metodologije.
Spomenuti priređivači su kao autori priloga ''Religioznost i zaštita okoliša u savremenoj Evropi'' (iz kojeg je preuzet spomenuti podatak za BiH) došli do saznanja da su zaštiti okoliša statistički značajno sklonije žene, mladi, obrazovaniji i imućniji ispitanici kao i manje religiozni!? Zanimljiva su i stajališta što ih je u prilogu ''Politička kultura i okoliš'' prezentirala Branka Galić (Filozofski fakultet Zagreb). Autorica tvrdi da ekološki problemi nisu samo problemi opstanka života čovjeka na Zemlji i same planete nego i problemi organizacije društva pa onda i uticaja politike u međusobnim odnosima čovjeka i prirode što mnoge environmentalne stranke i organizacije već desetljećima pokušavaju čvršće utemeljiti. Priroda i okoliš tako onda postaju i odraz ili pokazatelj stanja političke kulture u nekom području.
Sagledavajući posljedice nedavne prirodne katastrofe u vlastitoj kući, u Bosni i Hercegovini, rečeno navodi na zaključak da u ovakvom i sličnim a posebno nadolazećim događajima svu krivicu ne možemo niti smijemo prebaciti na klimatske promjene i prirodne procese. Pri tom se valja zapitati i šta su čovjek i društvo uradili, ili nisu da do njih ne dođe ili da posljedice budu ublažene!?
Povezane novosti
Motorne saonice Knez: Grunfov san
U duhu legendarnog stripa Alan Ford, kroz priču o Marku Knezu i njegovim motornim saonicama, Ahmed Burić oživljava duh zanesenjaka. Između muzeja, snijega i snova, piše o ljudima koji su vjerovali da svijet mogu promijeniti – makar i propelerom na suhom.
Hrana bez mana
Zdrava hrana je uvjet za zdrav život baš kao i čist zrak, nezagađena voda i tlo. O tome pojedinačno ili organizirano svako mora da vodi računa. Nažalost u praksi je to drugačije.
Žuti Porsche za Roberta Redforda
Ako bi neko auto trebalo simbolizirati Redforda, to mora biti Porsche. Jer je to bio pravi laf koji je znao put kojim je trebalo ići. Brz, precizan i neuhvatljiv. Plemenito divlji bio je Žuti. Pobjegao je u planine Utaha i pronašao novi svijet.
