Rezultati istraživanja o zaštiti okoliša u savremenoj Evropi ukazuju na to da su osobe anketirane u Bosni i Hercegovini, na pitanje – šta vam je važnije ekonomski rast ili zaštita okoliša, u više od 50 posto odgovora prednost dali napredovanju ekonomije. Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi ''Život u sjećanju'' – Znanstveni prilozi i osobne crtice u spomen akademiku Ivanu Cifriću (1946. – 2018.), a koju su priredili Ivana Trako – Poljak i Krunoslav Nikodem, njegovi saradnici sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cifrić je ostavio bogatu zaostavštinu u nizu područja poput socijalne ekologije i sociologije okoliša, etike okoliša, bioetike ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, nacionalnog identiteta, sociologije obrazovanja, sociologije regionalnog i nacionalnog razvoja te sociološke metodologije.
Spomenuti priređivači su kao autori priloga ''Religioznost i zaštita okoliša u savremenoj Evropi'' (iz kojeg je preuzet spomenuti podatak za BiH) došli do saznanja da su zaštiti okoliša statistički značajno sklonije žene, mladi, obrazovaniji i imućniji ispitanici kao i manje religiozni!? Zanimljiva su i stajališta što ih je u prilogu ''Politička kultura i okoliš'' prezentirala Branka Galić (Filozofski fakultet Zagreb). Autorica tvrdi da ekološki problemi nisu samo problemi opstanka života čovjeka na Zemlji i same planete nego i problemi organizacije društva pa onda i uticaja politike u međusobnim odnosima čovjeka i prirode što mnoge environmentalne stranke i organizacije već desetljećima pokušavaju čvršće utemeljiti. Priroda i okoliš tako onda postaju i odraz ili pokazatelj stanja političke kulture u nekom području.
Sagledavajući posljedice nedavne prirodne katastrofe u vlastitoj kući, u Bosni i Hercegovini, rečeno navodi na zaključak da u ovakvom i sličnim a posebno nadolazećim događajima svu krivicu ne možemo niti smijemo prebaciti na klimatske promjene i prirodne procese. Pri tom se valja zapitati i šta su čovjek i društvo uradili, ili nisu da do njih ne dođe ili da posljedice budu ublažene!?
Povezane novosti
Yugo Florida: Automobil koji je stigao u pogrešno vrijeme
A možda je upravo zato Florida ostala toliko ničija – automobil koji nije stigao tamo gdje je krenuo, baš kao ni zemlja koja ga je stvorila.
Srbija nakon promjene: Aferim, i kako dalje!?
Naš saradnik u autorskom osvrtu piše o političkoj stvarnosti u Srbiji i pitanjima koja ostaju otvorena nakon izbora, uz osvrt na simboliku pjesama koje prate društvene promjene i otkrivaju slojeve kolektivnog pamćenja.
Sarajevo 2045: Po burek letećim autom
U Sarajevu 2045. god. leteći automobili, zračni kružni tokovi i trolejbusi bez žica trebali su riješiti saobraćajne probleme. Ali kad treba otići po burek, parkirati pred pekarom ili pronaći krivca za gužvu, budućnost ne izgleda mnogo drugačije.
