Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana je, po treći put u posljednje tri godine, najavila početak izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor. Nakon sjednice entitetske vlade, saopćeno je da je razmotrena Informacija u vezi s gradnjom ovog autoputa, te da je usvojen zaključak da su ispunjene sve obaveze kineskog partnera, kompanije Shandong, kao i da se očekuje da će radovi krenuti do kraja mjeseca.
Zanimljivo je da je entitetska vlada još prije tri godine, u novembru 2021. godine svečano „ozvaničila“ početak gradnje ovog autoputa. To se desilo uoči vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora. Deset mjeseci kasnije, uoči općih izbora u BiH 2022. godine gradnja je ponovo najavljena, ali ovaj put bez „svečanosti“.
Hoće li, zaista, na trasi autoputa koji bi trebao biti dug 42 kilometra osvanuti građevinske mašine saznat ćemo vrlo brzo, već za dvije sedmice i to opet nekoliko dana pred lokalne izbore. Do sada je poznato da bi gradnja ovog autoputa trebala koštati oko 297 miliona eura i da će kompletan autoput Kinezima biti dat pod koncesiju na 30 godina. Ugovor s Kinezima vlasti RS-a potpisali su 2018. godine. Kinezi su pronašli novac za gradnju koji će im se vratiti kroz koncesiju.
Radovi vrijedni 300 miliona eura
Navodno je dogovor da, ako taj novac ne bude dovoljan, Vlada RS-a Kinezima nadoknadi razliku iz entitetskog budžeta. Jedan od najpoznatijih ekonomskih portala u BiH Capital je pisao da entitetska Vlada nikada nije objavila detalje ugovora s Kinezima, a posebno dio koji se odnosi na finansije.
Do sada je poznato da je Vlada RS-a u decembru 2018. godine s kompanijom Shandong Hi-Speed International (SDHS-CSI BH) koja je u Banjaluci registrovana kao predstavništvo kineske kompanije „China Snandong International Economic and Technical Cooperation Groop“ potpisala koncesioni ugovor. Mediji su pisali da bi Kinezi u narednih 30 godina na uloženih oko 300 miliona eura trebali ostvariti prihod od 975 miliona eura od naplate putarine. Iako se ni tada nije znalo hoće li i kada početi gradnja ovog autoputa resorni entitetski ministar Nedeljko Čubrilović je u novembru prošle godine rekao da bi „gradnja trebala biti završena na proljeće 2026. godine“.
U maju ove godine mediji su objavili da su Kinezi ishodovali građevinsku dozvolu za manje od pola trase autoputa. Preciznije rečeno, za svega 15,7 kilometara. Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS su na ovo odgovorili time da „sve teče po planu“, „bez zastoja i u skladu s Ugovorom o koncesiji“.
„Kada je riječ o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, naglašavamo da je najveći dio posla završen, dok je rješavanje preostalog dijela u toku“, navodi se u odgovoru koji je u maju portal Capital dobio iz resornog Ministarstva.
U tom odgovoru se još poručuje da je u toku „daljnje fazno pribavljanje neophodne dokumentacije za građenje“.
Skrivanje detalja ugovora
Zanimljivo je da je Transparency International u BiH zbog skrivanja ugovora od očiju javnosti podnio tri tužbe protiv Ministarstva saobraćaja i veza RS i da se ovo Ministarstvo na njih dva puta oglušilo. Tek nakon treće presude kojom je Ministarstvu naloženo da se otkriju detalji ugovora, to je i učinjeno u februaru ove godine, ali opet bez finansijskih detalja ugovora.
Zainteresovana strana u ovoj priči je i Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, koji je nakon presude Okružnog suda Banjaluka u februaru objavio ugovor, ali bez finansijskih detalja. Iz Vlade RS tvrde da „kineska strana to ne dozvoljava“. Iz Centra su, također, tražili da im se dostavi i Studija ekonomske opravdanosti, a hoće li je dobiti saznat ćemo uskoro kada se i ako se konačno otvori gradilište i ova tema ponovo postane još aktuelnija.
Od informacija koje su dostupne javnosti i koje su vlasti RS-a potvrdile poznato je da bi radovi trebali trajati tri godine. Ako počnu krajem septembra ove godine, to znači da bi autoput Banjaluka-Prijedor u promet trebao biti pušten u septembru 2027. godine.
Kako god, građanima BiH su potrebne moderne saobraćajnice, ali kada se gradi javnim novcem onda je i transparentnost izuzetno važna, pa možda i presudna ako želimo da jednog dana postane dio Evropske unije, gdje se igra po nekim drugim pravilima igre.
Povezane novosti
Fiat 850, ili šta je donijela mudrost?
Ovo je priča o odrastanju u Sarajevu, prvim plivačkim zaveslajima na Makarskoj rivijeri, uzorima koje odlaze i autu koje se pamti.
Vraćam se majci u Bosnu
Moguće posljedice novog vala stečaja u Evropi mogu biti prekidi narudžbi iz BiH, povratak bauštelaca u domovinu i smanjen priliv deviznih doznaka što ih naši ljudi tamo zaposleni šalju rodbini.
Rast i propast
Šta je važnije – ekonomski rast ili zaštita okoliša, pitanje je kojim su se bavili mnogi stručnjaci, a naš saradnik donosi priču o regionalnom pogledu na njega, kao i šta mi u BiH (ne) radimo...