Bosna i Hercegovina je konačno dobila budžet za 2026. godinu, i to mnogo ranije nego prethodnih godina. Doduše, radi se o nacrtu koji treba proći Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH. Time su, čini se, zadovoljniji strani kreditori nego domaći akteri vlasti, jer imaju garanciju da će dugovi prema njima biti servisirani na vrijeme, ako s budžetom sve bude kako treba u daljnjoj proceduri. Riječ je o značajnim sredstvima namijenjenim za tu svrhu.
Otuda nema mnogo euforije, posebno u entitetima, jer se oni, kako praksa pokazuje, u velikoj mjeri oslanjaju na zaduženja. Na primjeru Republike Srpske, samo jedan aranžman iznosio je 500 miliona eura, odnosno više od milijarde KM. Vlada premijera Nermina Nikšića nešto je skromnija, ali je u proteklim mjesecima češće posezala za ovom vrstom finansijske podrške. Njen poseban problem predstavljaju penzije i obećano povećanje za koje, objektivno gledano, nema dovoljno svježeg novca.
Istovremeno, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, ovaj entitet u posljednjim mjesecima prvi put nakon pandemijske krize bilježi blagi pad poreznih prihoda u odnosu na isti period prethodne godine. Iako ne postoji sveobuhvatna zvanična studija koja bi precizno kvantificirala uzroke ovakvih kretanja, većina ekonomskih analiza i tržišnih pokazatelja upućuje na nekoliko ključnih faktora.
Naime, naglo povećanje minimalne plate izazvalo je određeni tržišni šok, povećalo troškove poslovanja i dovelo do smanjenja broja zaposlenih u pojedinim djelatnostima, što se indirektno reflektiralo i na javne prihode.
Poseban izazov predstavlja i kontinuirana politička nestabilnost u BiH, koja je gotovo uvijek u direktnoj korelaciji s rastom sive ekonomije i slabljenjem fiskalne discipline. Zbog toga će u narednom periodu ključni prioriteti morati biti jačanje institucionalne stabilnosti poreznih administracija, ubrzana digitalizacija procesa, efikasnija borba protiv sive ekonomije i uspostavljanje koordiniranijeg fiskalnog odgovora na nivou države.
Novi akter na domaćem finansijskom tržištu uskoro bi trebala biti berza električne energije, na čijem je uspostavljanju značajno radio Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara (CIGRE). Tim povodom prof. dr. Zijad Bajramović, predsjednik ovog komiteta, izjavio je da se time stvaraju uslovi za transparentno formiranje cijena, veću konkurenciju i sigurnije poslovanje svih učesnika.
Ipak, ovim zakonskim rješenjem isključen je dio koji se odnosi na sektor gasa (transport, skladištenje i tržište gasa), što značajno umanjuje njegovu vrijednost, posebno kada se ima u vidu projekat Južne gasne interkonekcije. Zato će u narednom periodu biti potrebno dodatno usklađivanje ovog zakona s evropskom regulativom.
Dakle, napretka ipak ima!
Povezane novosti
Parking u magli
Sva javna parkirališta, garaže, brojni pločnici i saobraćajnice u velikim gradovima praktično su zatrpani motornim vozilima.
Ni “vozila ga baba u Njemačkoj” nije što je nekad bilo...
Kako je baba iz Dojčlanda ušla i u ovdašnju usmenu narodnu tradiciju kao mitološka figura rame uz rame sa vilama i vilenjacima, Kraljevićem Markom ili Đerzelez Alijom...
Fargo u Bugojnu
Kako jedan kultni film braće Coen može podsjetiti na vojničke dane u Bugojnu? Priča o hladnoći, automobilima i neobičnim paralelama između Bosne i Minesote.
