Frustrirani količinom plastike koju svakodnevno unose u svoj dom i iz njega iznose da bi je odložili u otpad bračni par Vidović – Tatjana i Ivan su se odlučili da proizvodnjom upotrebne i ukrasne keramike smanje taj ''plastični pritisak'' i započnu vlastiti biznis. U njihovom ''TAKO studiju keramike'' nastao je veliki broj raznovrsnih proizvoda, a najprepoznatljiviji je antiplastik čaša kao svojevrsna poruka da više upotrebljavamo keramiku nego plastiku. Pri proizvodnji koristi lončarsku glinu (peče se pri temperaturama nižim od uobičajenih u ovom procesu), čime dodatno štedi i energiju.
Zanimljivim eko obrtom bavi se i Nina Stanarević iz Banje Luke, vlasnica obrt studija TISA. Koristeći reciklirani papir, second hand tekstil i prirodne boje ručno proizvodi multifunkcionalne sveske prikladne za crtanje, foto album, 2spomenar, herbarijum, radosnice... Trenutno planira da organizuje eko radionice na kojima bi ukazala na probleme zagađenja i način kako da pojedinci smanje otpad, ali i kako ponovo možemo iskoristiti sirovine iz svakodnevnog života. Meliha Huskić iz Kaćuna kod Busovače vlasnica ''Obrta Huskić'' svoj doprinos zaštiti životne sredine, a posebno smanjenju zagađenja vazduha i upotrebe karbonskih goriva daje proizvodnjom peleta ili kako kaže: ogrijeva budućnosti. Njena posebnost je u tome da je u taj porodični obrt uključila supruga i troje djece a sa aktuelnom potražnjomn ovog goriva uposlila i prvog radnika. To je nagovještaj da je razvoj ''Obrta'' potpuno izvjestan baš kao i povećana osviještenosti budućih generacija za brigu o okolišu. To je stil života koji će, usuđujemo se nagovijestiti, promovisati i njeni unučići.
Ove i slične primjere dobrih praksi, kao inspiracija drugima već treći put promoviše mikrokreditna fondacija ''Partner'' i na taj način praktično podržava razvoj zelene ekonomije u našoj zemlji. Specifičnost projekta je i u tome da dobitnici preuzetom novčanom nagradom stimulišu dodatni razvoj vlastitog eko poslovanja i proizvodnje. Ova Partnerova praksa biće nastavljena i u narednom periodu, a u planu za iduću godinu je da se iznos nagrada sa sadašnjih 3.000, 2.000 i 1.000 KM poveća. Što se tiče broja onih koji prijavljuju svoje djelatnosti i proizvode za ovu nagradu, on je u stalnom porastu. Za budućnost sa manje klimatskih promjena i još bolje zaštićen okoliš to je veliko ohrabrenje.
Povezane novosti
Klikni za kredit
Kraj ove priče bit će trenutak kada svi pređemo na bezgotovinsko plaćanje, a ono sitnine što je ostalo po novčanicima i džepovima postane numizmatički eksponat.
Dani bunta
Strah za sudbinu Neretve javno iskazuju ekolozi. Posebno je značajno što se u raspravu o toj temi uključila i susjedna Hrvatska, jer projekat Gornji horizonti može ugroziti čitav sliv Neretve do samog ušća.
Kućica na raskršću
Kao mjeru povećane bezbjednosti na marindvorskom raskršću trebalo bi postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja će i vozače i pješake opominjati na krajnji oprez.
