Ostajte ovdje!

Direktorica i većinski vlasnik kompanije GS – TMT Travnik, Snježana Köpruner, s vremena na vrijeme kreira i realizira projekte koji nailaze na pozitivne odjeke u javnosti. Ovog puta pokrenula je izgradnju stambenih objekata za radnike u Travniku čime ih, kako je pojasnila, želi zadržati da ne idu u inostranstvo. To je dobro i za njih i za firmu, ali i za Bosnu i Hercegovinu koju je u proteklim godinama napustilo stotine hiljada ljudi, neke procjene govore o 600 hiljada u posljednjih desetak godina. Kompanija je prošle godine za te namjene kupila 12.000 metara kvadratnih zemljišta, a trenutno je u toku izrada projekta tog budućeg radničkog naselja. Istovremeno osmišljen je sistem kako da radnici pod vrlo povoljnim uslovima postanu vlasnici tih stanova.

Ugovorom će biti definisano da radnik, ako ostane zaposlen u GS – TMT-u deset ili 15 godina zadržava pravo na povoljniju kamatu i nižu cijenu kvadrata.

Sve se događa u vrijeme kada je tržište nekretnina u BiH uzavrelo a karakterizira ga dinamična kupoprodaja stanova, porast njihovih cijena i brojne aktivnosti vlada i lokalnih zajednica s ciljem da se mladima i onima što manje zarađuju omogući krov nad glavom. U prilog tome ide i cijena od prosječno 2.000 KM kvadratnog metra stambenog prostora (u starijoj zgradi) što je u odnosu na okruženje izuzetno privlačno. Istovremeno banke su razvile široku ponudu stambenih kredita s prilično povoljnim uslovima kreditiranja (prije svega kamata). Kredite su učinili atraktivnim uvodeći jednostavni postupak administrativnih poslova od zahtjeva za kredit do njegove operacionalizacije.

Karakteristika bh. tržišta nekretnina je i to da veliki procenat plaćanja nekretnine čine krediti, potom doznake iz inostranstva, vlastita ušteđevina itd. Uočava se da polovinu kupaca čine osobe koje stanove kupuju da bi u njima živjeli, dok su druga polovina ljudi iz dijaspore a oni kupljene stanove uglavnom iznajmljuju. Na drugoj strani od prodaje jedne nekretnine dobar investitor finansira kupovinu još tri do pet ''u lancu''. Dakle i to je jedan od načina podjele na bogate i – siromašne, odnosno raslojavanja društva iz kojeg proizilaze nepravda, socijalni nemiri, korupcija, apatija i još mnogo toga za državu i njene stanovnike negativnog i krajnje opasnog. Kad se to sagleda jasno je zbog čega se o pozitivnom potezu Snježane Köpruner priča i u inostranstvu!